Analiza Deutsche Banke ukazuje na to da bi cijena zlata mogla dostići nevjerovatnih 8.000 dolara po unci u narednih pet godina. Ovaj scenario temelji se na ubrzanom procesu dedolarizacije i sve većoj potražnji centralnih banaka za sigurnim utočištem. Dok globalni finansijski sistem prolazi kroz duboku transformaciju, udio američkog dolara u svjetskim rezervama nastavlja opadati. Države traže zaštitu od geopolitičkih rizika i sankcija, što plemenite metale postavlja u središte nove monetarne arhitekture.
Udio američkog dolara u globalnim rezervama pao je sa više od 60% početkom 2000-ih na oko 40% u trenutnom periodu. To praktično znači da je dolar izgubio trećinu svog nekadašnjeg udjela na globalnom tržištu valuta. Od finansijske krize 2008. godine, centralne banke su akumulirale više od 225 miliona unci zlata. Prema podacima koje navodi World Gold Council, ključni motivi za ove kupovine su ekonomska neizvjesnost i geopolitičke tenzije.
Trend kupovine zlata više nije ograničen na sile poput Kine ili Rusije. Države kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat aktivno povećavaju svoje zlatne rezerve. Ovaj pomak signalizira težnju za većom monetarnom autonomijom i smanjenjem zavisnosti od zapadnih finansijskih instrumenata. Sve veći broj država vidi zlato kao ključni stub stabilnosti u fragmentiranom globalnom poretku.
Projekcije i uticaj geopolitičkih faktora
Simulacija Deutsche Banke predviđa da bi udio zlata u globalnim rezervama mogao porasti sa sadašnjih 30% na 40%. U tom slučaju, unca bi mogla poskupjeti za oko 80% u odnosu na trenutne nivoe. Iako banka naglašava da je riječ o konceptualnom modelu, on odražava konsenzus o rastućoj važnosti zlata. Investitori ovaj plemeniti metal sve češće tretiraju kao strateški instrument, a ne samo kao privremenu zaštitu.
Trenutni rast cijene od početka godine iznosi gotovo 8%, uprkos povremenim korekcijama. Geopolitički sukobi, naročito tenzije između SAD-a i Irana, direktno utiču na volatilnost tržišta. Nakon dostizanja rekordnih nivoa, zlato je privremeno izgubilo oko dvije trećine dobitaka zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Ipak, potražnja centralnih banaka iz ekonomija u razvoju ostaje primarni pokretač dugoročnog rasta vrijednosti.
Zlato prestaje biti samo pasivna zaštita i postaje centralni stub u globalnom redefinisanju ekonomske moći. Ako se povjerenje u američku imovinu nastavi urušavati, plemeniti metali će dominirati u rezervama. Procjena o 8.000 dolara služi kao jasan pokazatelj pravca u kojem se kreće svjetska ekonomija. Kontinuirana potražnja sugeriše da je proces dedolarizacije prešao iz teorije u konkretnu tržišnu stvarnost.
