Mnogi investitori u zlato trenutno se suočavaju sa narativom da visoke kamatne stope umanjuju atraktivnost plemenitih metala. Prema pisanju portala Biznis.ba, koji se poziva na analizu magazina Gold Eagle, mainstream finansijski komentatori često zanemaruju dva presudna faktora. Dok se fokus tržišta stavlja na nominalne stope Federalnih rezervi, u sjeni ostaju realni prinosi i održivost američke fiskalne politike.
Realne kamatne stope naspram nominalnih vrijednosti
Prvi faktor koji analitičari ističu su realne kamatne stope koje pokazuju stvarni prinos nakon odbijanja inflacije. Kako navodi Biznis.ba, prinos na desetogodišnje američke državne obveznice iznosi oko 4.6 odsto, dok je zvanična inflacija blizu 3.8 procenata. To znači da je realni prinos za investitore tek 0.8 odsto.
Ovako nizak realni prinos ne predstavlja dovoljno snažan argument za napuštanje zlata kao zaštitne imovine. Autor analize dodatno upozorava da bi stvarna inflacija mogla biti znatno viša od zvaničnih podataka. Razlog tome je promjena metodologije obračuna CPI indeksa iz devedesetih godina. Ukoliko bi se primijenio stari model, realne stope bi mogle postati negativne što tradicionalno pogoduje zlatu.
Ograničenja Federalnih rezervi zbog javnog duga
Druga važna stavka je rastući američki javni dug koji je dostigao istorijski rekord. Visoke kamatne stope dramatično povećavaju troškove servisiranja tog duga. Zbog toga Federalne rezerve (FED) imaju ograničen prostor za dugoročno održavanje restriktivne politike. Analitičari smatraju da će FED prije ili kasnije morati smanjiti stope kako bi spriječio finansijsku nestabilnost.
U scenariju popuštanja monetarne politike ili ponovnog štampanja novca zlato ponovo dobija na atraktivnosti. Centralne banke Kine, Indije i Turske već godinama rekordno kupuju ovaj plemeniti metal. Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, ovaj trend ukazuje na globalno nastojanje da se smanji zavisnost od američkog dolara i osigura stabilnost rezervi.
