Stanovnici Bosne i Hercegovine ponovo se suočavaju sa značajnim poskupljenjima na benzinskim pumpama. Dok globalno tržište nafte pokazuje stalnu nestabilnost, domaće cijene goriva u BiH prate te trendove bez značajnijih unutrašnjih amortizera. Političke rasprave o smanjenju nameta traju mjesecima. Konkretna rješenja koja bi olakšala teret građanima i privredi još uvijek nisu usvojena. Trenutne cijene na pumpama rastu jer su prijedlozi o smanjenju akciza i dalje blokirani u državnim institucijama.
Analiza tržišnih kretanja i pasivnost institucija
Maloprodajne cijene naftnih derivata u oba entiteta bilježe konstantan rast u proteklim sedmicama. Distributeri pravdaju ove promjene višim nabavnim cijenama i troškovima transporta sa rafinerija u okruženju. Entitetska ministarstva trgovine su ograničila trgovačke marže. Taj potez ipak ima samo djelimičan uticaj na konačni iznos koji vozači plaćaju na pumpama širom države.
Pitanje privremene suspenzije akciza na gorivo ostaje jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja. Postojale su brojne inicijative u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Dogovor o ukidanju ovog nameta nikada nije dobio konačnu podršku svih političkih strana. Bez smanjenja akciza je značajnije pojeftinjenje goriva na domaćem tržištu praktično nemoguće ostvariti u kratkom vremenskom roku.
Uticaj cijena na širu ekonomsku stabilnost
Visoki troškovi energenata direktno utiču na transportni sektor. To se dalje preslikava na cijene osnovnih životnih namirnica. Svako poskupljenje dizela izaziva lančanu reakciju u proizvodnji i distribuciji robe široke potrošnje. Privrednici upozoravaju da konkurentnost domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu nastavlja da opada. Glavni razlog su visoki logistički troškovi koji opterećuju svaki segment poslovanja.
Građani su primorani da sami racionalizuju potrošnju dok čekaju na reakciju nadležnih organa. Za sada se mjere svode na praćenje stanja i sporadične najave o mogućim intervencijama iz robnih rezervi. Nedostatak jedinstvenog odgovora na nivou cijele države dodatno usložnjava ekonomski položaj najranjivijih kategorija stanovništva. Socijalna davanja ne prate stopu inflacije koju generiše rast cijena energenata.
Dugoročna stabilizacija tržišta zahtijeva strateški pristup i usklađivanje porezne politike sa kriznim uslovima. Dok se to ne dogodi kretanje cijena naftnih derivata ostaće direktna refleksija globalnih potresa i geopolitičkih tenzija. Potrošači u Bosni i Hercegovini nastavljaju plaćati visoku cijenu administrativne sporosti. Nedostatak političkog konsenzusa o ključnim ekonomskim olakšicama ostavlja građane bez neophodne zaštite.
