Sektor agroindustrije u Bosni i Hercegovini završio je 2025. godinu sa zabrinjavajućim poslovnim rezultatima. Prema službenim podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine deficit u agroindustriji iznosio je 4,24 milijarde konvertibilnih maraka. Ovaj podatak potvrđuje nastavak dugogodišnjeg trenda u kojem uvoz hrane i poljoprivrednih sirovina znatno nadmašuje domaći izvoz.
Iako su određene grane poput mliječne industrije i proizvodnje ulja zabilježile rast ukupna bilanca ostaje negativna. Analitičari upozoravaju da ovakva struktura razmjene direktno utječe na ekonomsku stabilnost zemlje i prehrambenu sigurnost stanovništva. Razumijevanje ovih kretanja ključno je za buduće ekonomske politike i stabilnost domaćeg tržišta hrane.
Deficit od 4,24 milijarde maraka rezultat je visoke ovisnosti o uvoznim proizvodima koje domaća poljoprivreda ne može podmiriti. Bosna i Hercegovina i dalje uvozi velike količine osnovnih namirnica uključujući žitarice i meso. Istovremeno domaći proizvođači suočavaju se sa snažnom konkurencijom subvencionirane robe iz inostranstva.
Struktura vanjskotrgovinske razmjene u poljoprivredi
Struktura izvoza pokazuje da su domaće kompanije bile najuspješnije u plasmanu masti i ulja te mliječnih proizvoda. Ovi sektori su uspjeli zadržati nivo kvalitete potreban za zahtjevna tržišta Evropske unije. Ipak izvoz proizvoda s višom dodanom vrijednošću još uvijek nije dovoljan da pokrije troškove masovnog uvoza sirovina.
Uvoz hrane u 2025. godini bio je potaknut povećanom ličnom potrošnjom i rastom cijena na globalnom tržištu. Mnogi prerađivački kapaciteti u Bosni i Hercegovini ovise o uvoznim komponentama koje zatim plasiraju na domaće tržište. To stvara prividnu ekonomsku aktivnost koja ne doprinosi smanjenju ukupnog trgovinskog debalansa države.
Glavni izazovi za bh. poljoprivrednike
Strukturni problemi u poljoprivredi ostaju glavna prepreka značajnijem smanjenju deficita u narednim godinama. Nedostatak modernih tehnologija i niska razina digitalizacije čine domaće farme manje efikasnim u poređenju sa evropskim. Također rascjepkanost posjeda onemogućava masovnu proizvodnju koja bi bila cjenovno konkurentna uvoznoj robi.
Visoki troškovi energetike i transporta dodatno su opteretili budžete domaćih poljoprivrednika tokom protekle godine. Mnogi mali proizvođači su zbog neisplativosti smanjili obim posla ili potpuno ugasili svoje pogone. Ovakav razvoj događaja direktno pogoduje uvoznicima koji lakše popunjavaju praznine na policama lokalnih trgovina.
Godina 2025. pokazala je da se agroindustrija u Bosni i Hercegovini nalazi na prekretnici. Rekordni deficit od preko četiri milijarde maraka jasan je signal da su reforme u sektoru poljoprivrede neophodne. Potrebno je osigurati veće poticaje za finalne proizvode i zaštititi domaću proizvodnju od nelojalne konkurencije.
Bez sistemskog pristupa i ulaganja u infrastrukturu Bosna i Hercegovina će i dalje ostati visoko ovisna o uvozu hrane. Jačanje domaće konkurentnosti jedini je način da se u budućnosti smanji pritisak vanjskotrgovinskog jaza na budžet i privredu. Stabilizacija ovog sektora ostaje jedan od najvažnijih ekonomskih ciljeva države.
