Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednim od najvećih finansijskih izazova u svojoj postratnoj historiji. Rok za postizanje konačnog dogovora između Republike Srpske i Slovenije ističe 6. februara. Ukoliko se ne pronađe zajedničko rješenje aktiviraće se investiciona arbitraža BiH i Slovenije pred sudom u Washingtonu. Slovenačka strana potražuje vrtoglavih 695 miliona eura na ime prijeratnih ulaganja u energetski sektor. Ovaj spor traje decenijama i sada ulazi u svoju najkritičniju fazu koja bi mogla imati trajne posljedice po budžet.
Korijeni spora u energetskom sektoru
Osnova ovog spora leži u investicijama iz perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Slovenačko Elektrogospodarstvo ulagalo je sredstva u izgradnju Rudnika i termoelektrane Ugljevik. Prema tadašnjim sporazumima Slovenija je trebala dobijati trećinu proizvedene električne energije. Isporuka je prekinuta početkom ratnih sukoba 1992. godine i nikada nije adekvatno kompenzovana. Slovenci su zbog toga pokrenuli pravne postupke na više nivoa.
Dosadašnji pregovori rezultirali su djelimičnim uspjehom i komercijalnom presudom u Beogradu. Na osnovu te odluke RiTE Ugljevik već isplaćuje odštetu od 67 miliona eura uz pripadajuće kamate. Ipak taj iznos je samo dio šireg potraživanja koje Slovenija ima prema Bosni i Hercegovini. Glavna prijetnja dolazi od investicione arbitraže u Washingtonu koja obuhvata mnogo širi spektar naknada. Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi aktivacija ovog postupka bila pogubna.
Pokušaj mirnog rješenja spora
Vlasti u Republici Srpskoj tvrde da su pregovori sa Holdingom Slovenske elektrane u završnoj fazi. Cilj je da se kroz poravnanje o kamatama i dinamici isplate obustavi postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova. Ukoliko sporazum bude potpisan na vrijeme postupak u Washingtonu bi postao bespredmetan. To bi značilo skidanje ogromnog finansijskog tereta sa leđa javnih preduzeća u Republici Srpskoj i stabilizaciju energetskog sistema.
Ekonomski stručnjaci ističu da bi gubitak ovakvog spora doveo do drastičnih promjena na tržištu energije. Eventualna isplata od 695 miliona eura morala bi se finansirati kroz povećanje cijena električne energije ili nove poreze. Građani i privreda bi direktno osjetili teret decenijske pravne borbe. Zbog toga je postizanje dogovora sa slovenskom stranom prioritet broj jedan za entitetsku vladu kako bi se izbjegao crni scenario pred međunarodnim tribunalom.
Perspektive energetskog tržišta
Ishod pregovora koji se vode u sjeni arbitražne prijetnje biće poznat u narednim danima. Iako postoji optimizam sa obje strane pravni stručnjaci pozivaju na oprez do samog potpisivanja dokumenata. Bosna i Hercegovina se već suočava sa više sličnih sporova koji ukupno premašuju milijardu eura. Rješavanje spora sa Slovenijom bio bi važan korak ka stabilizaciji cijelog sektora i zaštiti državnog budžeta od nepredviđenih i enormno visokih troškova.
