Francuska ekonomija zabilježila je nulti rast (0,0%) u prvom kvartalu 2026. godine. Francuska ekonomija se suočila sa stagnacijom uslijed slabe domaće potražnje i oštrog pada izvoza. Nacionalna statistička agencija INSEE objavila je ove podatke u četvrtak. Prve procjene bruto domaćeg proizvoda ukazuju na direktan utjecaj sukoba na Bliskom istoku koji je započeo krajem februara. Ovaj rezultat je značajno slabiji od ranijih prognoza centralne banke koja je očekivala rast od 0,3 posto.
Glavni razlog zastoja je negativan doprinos vanjske trgovine od 0,7 procentnih poena. Izvoz je zabilježio oštar pad od 3,8 posto što je neutralisalo sve ostale ekonomske aktivnosti. Domaća potražnja je također ostala slaba. Potrošnja domaćinstava pala je za 0,1 posto u periodu januar–mart. U prethodnom kvartalu ovaj sektor je doprinosio rastu ali je sada postao kočnica ekonomskog razvoja.
Energetski šok i rastuća inflacija
Sukob na Bliskom istoku izazvao je nagli skok cijena nafte na svjetskom tržištu. Cijena sirove nafte Brent premašila je 120 dolara po barelu. To se direktno odrazilo na troškove života u Francuskoj. Cijene energije su u aprilu skočile za 14,2 posto na godišnjem nivou. To praktično znači da su računi za energiju postali za jednu sedminu skuplji u odnosu na isti period prošle godine.
Ukupna inflacija u aprilu iznosila je 2,2 posto što je ubrzanje u odnosu na martovskih 1,7 posto. Investicije u građevinskom sektoru pale su za 1,5 posto dok su poslovne investicije smanjene za 0,2 posto. Analitičari upozoravaju da bi se puni efekat visokih troškova energije mogao jasnije vidjeti tek u drugom kvartalu godine.
Francuska vlada je sredinom aprila već snizila godišnju prognozu rasta na 0,9 posto. Ranije procjene kretale su se oko jedan posto. Ministar finansija Roland Lescure izjavio je u aprilu da se očekuje „vrlo umjeren“ utjecaj na rast. On je tada naglasio da će inflacija ostati ograničena uprkos energetskim šokovima.
Međutim novi podaci agencije INSEE sugerišu da je situacija ozbiljnija nego što su zvaničnici predviđali. Stagnacija u drugom najvećem ekonomskom sistemu eurozone pojačava strahove od tehničke recesije. Tržišta sada s pažnjom prate odluke Evropske centralne banke i kretanje cijena nafte uslijed blokade strateških prolaza na Bliskom istoku.
