Prosječna plata od 1.027 eura u Crnoj Gori danas jedva pokriva osnovne životne potrebe, dok rast cijena hrane direktno umanjuje kupovnu moć. Analiza portala Bankar pokazuje da bi četvoročlana porodica mogla potrošiti gotovo cijelu mjesečnu zaradu samo na najosnovnije namirnice. Ovaj primjer ilustruje suštinu inflatornog pritiska koji pogađa domaćinstva brže nego što statistika rasta plata sugeriše.
Matematika preživljavanja uz burek i jogurt
Jedan burek danas košta oko 2 eura, a jogurt 0,5 eura, što jedan obrok po osobi čini troškom od 2,5 eura. Za četvoročlanu porodicu, jedan ovakav obrok dnevno košta 10 eura, što na mjesečnom nivou iznosi 300 eura. Praktično svaka treća marka u novčaniku prosječno plaćenog radnika odlazi na samo jedan skroman obrok za cijelu porodicu.
Ukoliko bi svaki član porodice imao tri ovakva obroka dnevno, mjesečni trošak bi skočio na 900 eura. U tom scenariju, gotovo cijela prosječna plata biva utrošena isključivo na hranu, bez prostora za stanovanje, režije ili školovanje. Ova računica precizno oslikava koliko je teško održati osnovni nivo potrošnje u trenutnom ekonomskom okruženju.
Globalna energetska kriza i pritisak na cijene
Globalna tržišta dodatno komplikuju sliku jer cijena nafte Brent iznosi 108,10 dolara, dok je američki WTI pao na 101,65 dolara. Američki predsjednik Donald Trump najavio je operaciju pod nazivom „Projekt Sloboda“ koji uključuje 15.000 vojnika radi deblokade Hormuškog moreuza. Stephen Innes upozorava da su stotine tankera i dalje blokirane u Zaljevu.
Burek je ne tako davno koštao 1 euro, što znači da je njegova cijena praktično udvostručena, dok plate nisu pratile taj tempo. Poseban problem je što veliki broj građana u sektorima trgovine i usluga prima plate bliže minimalcu od 600 eura. Za ove radnike, pritisak rasta cijena osnovnih životnih namirnica je još izraženiji nego što to zvanični prosjek prikazuje.
Dok S&P 500 dostiže nove rekorde, a 84% američkih kompanija nadmašuje očekivanja uz rast dobiti od 15%, standard građana ostaje pod udarom. Pitanje više nije samo kolika je nominalna plata, već koliko ona realno vrijedi na tržištu. Inflacija i životni standard će u narednom periodu zavisiti od stabilizacije cijena energenata i sposobnosti ekonomije da prati realne troškove.
