Krajem 2025. godine na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini registrovane su 314.794 nezaposlene osobe. Ovi podaci ukazuju na nastavak blagog pada broja ljudi koji traže posao u odnosu na prethodnu godinu. Agencija za rad i zapošljavanje BiH potvrdila je da se trend smanjenja nezaposlenosti održava uprkos ekonomskim izazovima.
Analiza pokazuje da je tržište rada u proteklih dvanaest mjeseci pokazalo određenu dozu otpornosti. Smanjenje broja prijavljenih na biroima rezultat je nekoliko faktora. Najznačajniji faktori su povećana potražnja za radnom snagom u sektoru usluga i kontinuiran odlazak kvalifikovanih radnika u inostranstvo.
Analiza stanja na tržištu rada
Statistički podaci unutar Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske prate slične obrasce kretanja. U Federaciji BiH broj nezaposlenih tradicionalno čini veći dio ukupne cifre zbog same veličine entiteta i broja stanovnika. Brčko distrikt bilježi stabilne brojeve uz minimalne oscilacije tokom cijele kalendarske godine.
Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u većini kantona i regija. Poseban napredak u zapošljavanju ostvaren je u industrijskim centrima koji su orijentisani ka izvozu. Ipak situacija u ruralnim sredinama ostaje nepromijenjena jer je pristup novim radnim mjestima tamo i dalje ograničen.
Struktura i izazovi domaće radne snage
Struktura nezaposlenih osoba i dalje predstavlja poseban izazov za domaće institucije. Veliki procenat onih koji traže posao čine nekvalifikovani radnici ili osobe sa zanimanjima koja više nisu tražena. Istovremeno poslodavci u metalskoj i IT industriji redovno prijavljuju nedostatak adekvatnog kadra na domaćem tržištu.
Mnogi ekonomski analitičari upozoravaju da sam pad broja nezaposlenih na papiru ne znači nužno punu zaposlenost. Razlika između registrovanih osoba na birou i stvarno zaposlenih u realnom sektoru često je uzrokovana administrativnim brisanjem iz evidencije. Neki građani prestaju biti dio statistike jer više ne vide korist od redovnog javljanja službama.
Projekcije i očekivanja za naredni period
Perspektive za 2026. godinu zavise od stabilnosti izvoznih tržišta u Evropskoj uniji. BiH ostaje čvrsto vezana za privredna kretanja u Njemačkoj i Austriji. Ukoliko se tamošnja potražnja poveća domaće kompanije će imati više prostora za otvaranje novih radnih mjesta. Nadležne institucije planiraju nastavak programa subvencionisanja prvog zapošljavanja.
Zaključno sa decembrom 2025. godine tržište rada u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu prilagođavanja. Fokus će u narednom periodu biti na prekvalifikaciji i zadržavanju mladih stručnjaka unutar države. Broj od 314.794 nezaposlenih predstavlja polaznu tačku za sve buduće ekonomske strategije i reforme socijalnog sektora.
