Evropska centralna banka donijela je odluku da zadrži ključne kamatne stope nepromijenjenim dok sukob na Bliskom istoku stvara nove ekonomske pritiske. Rat s Iranom direktno ugrožava stabilnost cijena i prisiljava banku na hitnu promjenu dosadašnje strategije popuštanja monetarne politike.
Odluka donesena 19. marta 2026. godine ostavlja depozitnu stopu na nivou od dva posto. Vijeće guvernera upozorava da ratni sukobi značajno zamagljuju izglede za ekonomski rast. Stabilnost cijena u cijeloj eurozoni sada se suočava s nepredviđenim rizicima.
Nagli skok cijena nafte i plina direktna je posljedica vojnih operacija koje su intenzivirane krajem februara. Ovi energetski šokovi prisilili su zvaničnike u Frankfurtu da redefinišu svoje planove. Ranije najave o daljem smanjenju kamatnih stopa sada su stavljene na čekanje.
Energetski šok i inflacija u eurozoni
Inflacija u eurozoni ponovo postaje glavni izvor zabrinutosti za kreatore politike. Iako je u februaru iznosila 1,9 posto, nove projekcije ukazuju na nagli porast prema nivou od četiri posto. Rast troškova energije brzo se prenosi na ostale sektore privrede.
Trenutne cijene nafte tipa Brent premašile su granicu od 113 dolara po barelu na svjetskim tržištima. Ovakva kretanja direktno utiču na troškove transporta i proizvodnje širom kontinenta. Evropa se i dalje u velikoj mjeri oslanja na uvoz fosilnih goriva iz nestabilnih regija.
Predsjednica banke Christine Lagarde izjavila je da je eurozona trenutno otporna na ove vanjske šokove. Ipak je izbjegla tvrdnje da je situacija pod potpunom kontrolom. Brzina eskalacije sukoba na Bliskom istoku stvara okruženje velike nesigurnosti za investitore.
Novi izazovi za monetarnu politiku
Monetarna politika se sada nalazi u procjepu između dvije opasnosti. Prva je potreba za suzbijanjem rasta cijena kroz više kamatne stope. Druga je zaštita krhkog privrednog rasta od recesije. Rizik od stagflacije ponovo se pojavljuje kao realna prijetnja za evropske ekonomije.
Investitori na finansijskim tržištima već su počeli uračunavati mogućnost povećanja kamatnih stopa. To predstavlja oštar zaokret u odnosu na početak godine. Tada su preovladavala očekivanja o nastavku ciklusa olakšavanja troškova zaduživanja za građane i kompanije.
Posebnu opasnost za globalnu ekonomiju predstavlja potencijalna blokada Hormuškog tjesnaca. Kroz ovaj prolaz prolazi petina svjetske nafte svakoga dana. Svaki zastoj u plovidbi mogao bi izazvati katastrofalan skok cijena na benzinskim pumpama širom Evropske unije.
Budući koraci banke zavisit će isključivo od trajanja i intenziteta ratnih dejstava. Zvaničnici su poručili da će pažljivo pratiti podatke o platama i potrošnji građana. Cilj je spriječiti da se privremeni energetski šok pretvori u trajni inflatorni pritisak.
