Prekomjeran uvoz mesa iz zemalja Evropske unije i trećih tržišta doveo je do drastičnog pada cijena svinja u Republici Srpskoj koje su sada niže od proizvođačkih troškova. Kako prenosi portal BHRT-a tržište je trenutno prezasićeno uvoznom robom zbog čega domaće farme ne mogu prodati prasad i tovljenike. Stojan Marinković predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS upozorio je da domaći farmeri ne mogu konkurisati akcijskim cijenama u marketima.
Kriza u sektoru svinjogojstva
Trenutna cijena prasića žive vage iznosi oko sedam KM po kilogramu ali plasman ostaje otežan zbog velike ponude iz uvoza. Marinković je u izjavi za BHRT naglasio da velike farme svinja trpe najveći pritisak jer ne mogu parirati niskim cijenama mesa koje dolazi iz inostranstva. On ističe da pojedini tržni centri dodatno otežavaju situaciju formiranjem akcijskih cijena s kojima se domaća proizvodnja ne može nositi.
„To je nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo“ izjavio je Stojan Marinković govoreći o prekomjernom uvozu i akcijskim cijenama u tržnim centrima za BHRT. On je dodao da su u mesnicama cijene direktno vezane za uvoznu teletinu i junetinu dok tek rijetki objekti sarađuju s domaćim farmerima i otkupljuju njihovu stoku.
Deficit domaće teladi i problemi u mljekarstvu
Na domaćem tržištu trenutno nema dovoljno teladi za dalji tov zbog čega su uzgajivači prisiljeni na uvoz. Marinković navodi da se proces otkupa bikova od domaćih farmera za sada odvija normalnim tokom kod onih mesnica koje su zadržale saradnju s lokalnim sektorom. Ipak opšta slika u stočarstvu ostaje nepovoljna jer uvozni trendovi diktiraju tržišna kretanja i marginalizuju domaće resurse.
Mljekari se suočavaju s gotovo identičnim problemima jer prekomjeran uvoz onemogućava plasman domaćeg mlijeka na tržište uprkos smanjenim otkupnim cijenama. Marinković naglašava da bi bez državnih subvencija poljoprivredna proizvodnja u Republici Srpskoj definitivno propala jer su troškovi postali neodrživi za većinu gazdinstava. Stabilnost sektora trenutno zavisi isključivo od budžetske podrške a ne od tržišne prodaje.
Izostanak zaštitnih mjera države
Poljoprivrednici su više puta uputili apele za uvođenje zaštitnih mjera pozivajući se na odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te CEFTA sporazuma. Ovi dokumenti predviđaju mehanizme zaštite domaće proizvodnje u kriznim situacijama. Prema riječima Marinkovića za BHRT u institucijama ne postoji politička volja da se ovi propisi primijene do kraja jer vlada strah od reakcija međunarodnih trgovinskih partnera.
