Prema najnovijem istraživanju pod nazivom Zeleni barometar MSP za 2025. godinu, čak 78 posto malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku. Ovaj podatak ukazuje na to da skoro četiri od pet kompanija u ovom sektoru vidi ekološku održivost kao put ka razvoju a ne isključivo kao nametnuti trošak. Istraživanje je sproveo Centar za odgovorno poslovanje koji djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) u saradnji sa školom SSST. Fokus je stavljen na praćenje praksi i izazova sa kojima se firme suočavaju pri usklađivanju sa standardima Evropske unije.
Zeleni barometar je izrađen u sklopu inicijative koju sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke a implementira GIZ. Na uzorku od 103 validna odgovora rezultati pokazuju umjeren rast svijesti o važnosti zelenih politika posebno u kontekstu izvoza. Ognjenka Lalović direktorica Sektora privrede VTK BiH navodi da veći broj firmi sada razumije regulatorni uticaj zelenih politika na poslovanje javlja Fena.
Dominacija sopstvenih sredstava u finansiranju projekata
Iako postoji volja za promjenama finansiranje ostaje kritična tačka za domaće preduzetnike. Profesor na SSST-u Nedim Čelebić ističe da čak 56 posto preduzeća koristi isključivo vlastita sredstva kao primarni izvor novca za ekološke projekte. To znači da se praktično svaka druga firma oslanja na sopstvenu akumulaciju. S druge strane grantove koristi svega šest posto ispitanih preduzeća što ukazuje na veliki prostor za poboljšanje podrške.
Kada je riječ o konkretnim ulaganjima fokus je primarno na racionalizaciji troškova. Trenutno 46 posto preduzeća investira u energetsku efikasnost dok 29 posto njih ulaže ili planira ulaganja u obnovljive izvore energije. Ove mjere su najčešće motivisane direktnim smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom uložene investicije. Čak 73 posto firmi planira dodatne aktivnosti na ovom polju u naredne dvije godine.
Ključne prepreke i nedostatak sistemske podrške
Put do potpune tranzicije otežavaju strukturni problemi koji zahtijevaju institucionalnu reakciju. Kao najveću prepreku 61 posto preduzeća navodi administrativne i pravne barijere dok 60 posto ističe nedostatak stručnog znanja i ekspertize. Nedostatak grantova prepoznat je kao značajan problem kod 57 posto ispitanika. Bez snažnije finansijske i tehničke pomoći tempo prilagođavanja će ostati ograničen.
„MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata“ kazao je Nedim Čelebić za Fenu. Rezultati istraživanja za 2025. godinu potvrđuju da bh. firme nisu pasivni posmatrači već akteri u fazi prilagođavanja. Za ubrzanje procesa neophodno je pojednostaviti administrativne procedure i osigurati bolju integraciju preduzeća u zelene lance vrijednosti. Budućnost poslovanja na evropskom tržištu direktno zavisi od brzine ovih reformi.
