Globalne cijene nafte zabilježile su pad nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio vojnu operaciju za deblokadu Hormuškog moreuza. Plan pod nazivom “Projekt Sloboda” ima za cilj omogućiti stranim brodovima siguran izlazak iz kriznog područja. Iran je odmah odbacio ovaj prijedlog, ali je sama najava intervencije smirila tržišta prije otvaranja evropskih berzi. Investitori procjenjuju da bi američka inicijativa mogla smanjiti pritisak na globalne zalihe energenata.

Barel američke nafte (WTI) pojeftinio je 0,28% i trenutno se trguje po cijeni od 101,65 dolara. Istovremeno je Brent pao za 0,06% na 108,10 dolara. Iako su cijene i dalje visoke, ovaj blagi silazni trend odražava oprezni optimizam u pogledu stabilizacije transportnih ruta. Prije izbijanja rata, Brent se kretao tek nešto iznad 70 dolara po barelu.

U operaciju bi trebali biti uključeni razarači, više od 100 aviona i oko 15.000 vojnika. Trump je akciju opisao kao humanitarnu gestu prema neutralnim zemljama čiji su brodovi blokirani u Perzijskom zaljevu. Detaljan raspored snaga i početak operacije još nisu službeno objavljeni. Teheran smatra bilo kakvu američku intervenciju u moreuzu provokacijom i kršenjem trenutnog stanja na terenu.

Blokada tankera i reakcije svjetskih berzi

Stotine tankera i teretnih brodova i dalje su blokirane u Zaljevu zbog popunjenih skladišnih kapaciteta. „Skladišta su puna, što prisiljava proizvođače da obustave proizvodnju“, izjavio je Stephen Innes iz SPI Asset Managementa. Logistički zastoj stvorio je usko grlo koje direktno utiče na globalnu ponudu. Proizvođači nemaju drugog izbora nego zaustaviti crpljenje nafte jer fizički nemaju gdje smjestiti nove barele.

Azijska tržišta reagovala su pozitivno na vijesti iz Washingtona. Hongkonški Hang Seng porastao je 1,4% dok su berze u Kini i Japanu ostale zatvorene zbog praznika. Južnokorejski Kospi je skočio za 3,8% a tajvanski Taiex za 4,2% uz snažan rast tehnoloških dionica. Ovi dobici pokazuju da tržišta kapitala trenutno daju prednost američkoj inicijativi nad iranskim prijetnjama.

Na Wall Streetu je S&P 500 porastao za 0,3% i dostigao novi rekordni nivo. Nasdaq je zabilježio skok od 0,9% predvođen dionicama kompanije Apple. Oko 84% firmi iz indeksa S&P 500 nadmašilo je očekivanja analitičara u prvom kvartalu. Procijenjeni rast dobiti iznosi oko 15% u odnosu na prošlu godinu, što dodatno učvršćuje povjerenje ulagača.

Uprkos snažnim prihodima zbog rasta cijena nafte, dionice energetskih divova poput Exxon Mobil i Chevron su pale. Investitori strahuju od dugoročnih posljedica rata i prekida u proizvodnim procesima. Na valutnim tržištima dolar je ojačao u odnosu na jen. Euro je istovremeno zabilježio blago slabljenje prema američkoj valuti dok se čeka ishod situacije u Hormuzu.