Vrijednost bitcoina pala je ispod 60.000 dolara prvi put od kraja 2024. godine uslijed šire rasprodaje na tehnološkim tržištima. Prema pisanju portala Biznis.ba, razumijevanje osnovnih pojmova postaje ključno za investitore dok digitalna imovina prolazi kroz nove cikluse volatilnosti u 2026. godini. Iako kriptovalute redovno dospijevaju u fokus javnosti zbog rekordnih skokova ili padova, njihova tehnološka osnova ostaje nepoznanica za mnoge korisnike.
Osnove digitalne imovine i blockchain tehnologija
Bitcoin ostaje najpoznatija kriptovaluta koju ne kontrolišu centralne banke već isključivo ponuda i potražnja. Njegova cijena je tokom 2025. godine dostigla istorijski maksimum od oko 126.000 dolara prije nego što je početkom ove godine korigovana. Identitet tvorca bitcoina i dalje je skriven iza pseudonima Satoši Nakamoto što doprinosi specifičnom statusu ove imovine na globalnom tržištu kapitala.
Blockchain predstavlja tehnološku osnovu na kojoj počivaju gotovo sve digitalne valute. To je digitalna knjiga u kojoj se trajno i nepromjenjivo bilježe sve transakcije organizovane u blokove. Svaki zapis mora potvrditi mreža računara prije dodavanja u lanac. Ova decentralizacija osigurava transparentnost i sigurnost sistema bez potrebe za posredovanjem tradicionalnih finansijskih institucija.
Rudarenje i proces prepolovljavanja nagrade
Potvrđivanje transakcija na mreži naziva se rudarenje a učesnici u tom procesu dobijaju nagradu u bitcoinima. Ukupna količina ove valute ograničena je na 21 milion jedinica kako bi se spriječila inflacija. Da bi se kontrolisao priliv novih novčića otprilike svake četiri godine događa se halving odnosno prepolovljavanje nagrade za rudare.
Posljednji ovakav događaj zabilježen je u aprilu 2024. godine. Tada je nagrada smanjena sa 6,25 na 3,125 bitcoina po bloku. Ovakvi mehanizmi direktno utiču na oskudicu imovine i često prethode značajnim tržišnim kretanjima. Rudari koriste snažnu računarsku opremu kako bi održali sigurnost mreže i procesuirali transakcije korisnika širom svijeta.
Sigurnost skladištenja i novi finansijski instrumenti
Za čuvanje digitalne imovine koriste se kripto novčanici koji mogu biti vrući ili hladni. Vrući novčanici su povezani s internetom i praktični su za svakodnevnu trgovinu. Hladni novčanici su fizički uređaji izolovani sa mreže i smatraju se najsigurnijim načinom za dugoročno čuvanje sredstava. Kripto berze služe kao digitalne platforme za kupovinu i razmjenu ovih valuta uz naplatu provizije.
Uvođenje spot Bitcoin ETF-ova početkom 2024. godine omogućilo je velikim investicionim fondovima ulazak na tržište. Ovi fondovi direktno kupuju bitcoin po tržišnoj cijeni čime se povećava likvidnost. Pored bitcoina značajnu ulogu igra Ethereum koji omogućava razvoj aplikacija i stablecoini čija je vrijednost vezana za tradicionalne valute poput dolara radi smanjenja rizika.
