Prvi podaci nakon uvođenja globalno jedinstvene mjere pokazuju da zabrana društvenih mreža u Australiji nije dovela do značajnog smanjenja broja mladih korisnika na velikim platformama. Dokumenti australskih vlasti do kojih je došla agencija AFP potvrđuju da su TikTok i Instagram ostali dominantni u rangiranju preuzimanja aplikacija tokom prvog mjeseca primjene zakona. Iako je mjera usmjerena na zaštitu osoba mlađih od 16 godina, tinejdžeri se i dalje masovno oslanjaju na etablirane digitalne servise.
Izvještaj australske komisije za elektroničku sigurnost navodi da u januaru 2026. godine nije zabilježen značajan prelazak korisnika na alternativne platforme. Korisnici su kratkotrajno isprobavali druge aplikacije koje nisu obuhvaćene zakonskom zabranom. Većina njih se ubrzo vratila na velike tehnološke platforme koje nude širi spektar sadržaja i društvene interakcije. To ukazuje na duboku integraciju ovih servisa u svakodnevni život mladih uprkos novim regulatornim barijerama.
Porast pritužbi na cyberbullying
Jedan od ključnih motiva za uvođenje ove stroge regulative bila je zaštita djece od online zlostavljanja. Međutim podaci iz januara pokazuju zabrinjavajući trend rasta incidenata. Broj službenih pritužbi na nasilje na društvenim mrežama porastao je za 26 posto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći broj prijava odnosio se upravo na platformu TikTok što je praktično svaka četvrta žalba upućena nadležnim organima.
Portparol komisije naglasila je da je trenutno prerano za donošenje konačnih sudova o uspjehu ove politike. Podaci o preuzimanju aplikacija ne pružaju precizan uvid u stvarnu starosnu dob korisnika niti u trajanje njihove aktivnosti na mreži. Dugoročna analiza će biti neophodna kako bi se utvrdilo da li će tehnološke barijere i algoritamske promjene zaista smanjiti izloženost maloljetnika štetnim sadržajima u budućnosti.
Implementacija zabrane predstavlja prvi ovakav pokušaj u svijetu i prati se s velikom pažnjom od strane globalnih regulatora. Otpor korisnika prema promjeni platformi i nastavak rasta broja prijava za zlostavljanje sugerišu da zakonski okviri sami po sebi nisu dovoljni. Potrebna je snažnija saradnja tehnoloških kompanija i roditelja kako bi se postigao željeni nivo sigurnosti. Fokus ostaje na dugoročnim efektima mjera koje trebaju zaštititi najranjiviju populaciju.
