Iranska internet blokada traje već 57 uzastopnih dana i predstavlja najduži zabilježeni prekid digitalne povezanosti na nacionalnom nivou. Prema podacima organizacije Netblocks, ova mjera je izolovala milione građana od globalne mreže i izazvala ozbiljne poremećaje u komunikaciji. Odluka o gašenju mreže uslijedila je nakon vojnih udara krajem februara 2026. godine. Od tada je pristup informacijama strogo kontrolisan i ograničen.
Najduži prekid digitalne povezanosti u historiji
Organizacija Netblocks navodi da je ovaj prekid oborio sve prethodne rekorde u trajanju državne cenzure. Trenutno stanje traje više od 1.344 sata i nema naznaka da će se uskoro završiti. Podaci pokazuju da je nivo povezanosti sa ostatkom svijeta pao na samo dva procenta od normalnog nivoa. Većina stanovništva ostaje potpuno odsječena od međunarodnih vijesti i digitalnih servisa.
Vlasti su uvele sistem takozvanih bijelih SIM kartica za odabrane korisnike. Ovaj sistem omogućava pristup internetu samo onim grupama koje država smatra lojalnim ili korisnim za svoje ciljeve. Procjenjuje se da oko 98 procenata stanovništva nema pristup slobodnom protoku informacija. Čak i domaća mreža funkcioniše uz stroga ograničenja i konstantan nadzor vladinih službi.
Teške ekonomske i socijalne posljedice blokade
Ekonomska šteta uzrokovana ovim činom raste svakim danom. Stručnjaci procjenjuju da iranska ekonomija gubi između 30 i 40 miliona dolara dnevno. Online prodaja je opala za 80 procenata što je dovelo do zatvaranja hiljada malih preduzeća. Digitalni sektor koji je ranije bio u usponu sada se suočava sa potpunim kolapsom i masovnim gubitkom radnih mjesta.
Socijalni uticaj blokade je jednako razarajući. Porodice su razdvojene jer se platforme poput WhatsAppa i Instagrama ne mogu koristiti bez naprednih VPN alata. Stanovništvo se suočava sa velikim stresom zbog nemogućnosti da dobije pouzdane vijesti o sigurnosnoj situaciji. Humanitarne organizacije upozoravaju da blokada služi i za prikrivanje kršenja ljudskih prava na terenu.
Budućnost slobode informacija u regiji
Međunarodna zajednica kritikuje ove mjere kao direktan napad na slobodu izražavanja. Iako postoje pokušaji uvođenja satelitskog interneta poput Starlinka vlasti aktivno rade na njihovom suzbijanju. Zapljena satelitskih antena i kažnjavanje korisnika VPN servisa postali su uobičajena pojava. Ova situacija postavlja opasan presedan za kontrolu informacija u kriznim vremenima.
Budućnost digitalnog prostora u Iranu ostaje krajnje neizvjesna. Dok traju pregovori o primirju pitanje obnove interneta ostaje u drugom planu. Građani su primorani da traže alternativne načine povezivanja uz veliki lični rizik. Dugoročne posljedice po društvo i ekonomiju tek će se analizirati u godinama koje dolaze.
