Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku i analizama tržišta nekretnina cijene su nastavile rasti. Kvadrat stana u prošloj godini poskupio je za 6 posto na razini cijele Hrvatske. Ovaj podatak ukazuje na postepeno usporavanje rasta u odnosu na dvoznamenkaste stope iz prethodnih razdoblja. Ipak cijene i dalje ostaju visoke za prosječnog kupca u većim urbanim centrima. Tržište se nalazi u fazi stabilizacije ali potražnja za kvalitetnim novogradnjama ne jenjava.
Regionalne razlike u vrijednosti nekretnina
Razlike u cijenama između jadranske obale i unutrašnjosti zemlje ostaju vrlo izražene. U Zagrebu su cijene rasle u skladu s državnim prosjekom. Na obali su istovremeno zabilježeni nešto veći skokovi. Turistički potencijal i dalje diktira vrijednost nekretnina u Dalmaciji i Istri. Strani kupci čine značajan udio u transakcijama na moru. To održava stalni pritisak na cijene kvadrata.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske izvan glavnog grada situacija je drugačija. Rast cijena tamo je bio znatno umjereniji. U nekim županijama cijene su čak i stagnirale. Kupci se sve češće okreću rubnim zonama gradova. Tamo pokušavaju pronaći povoljnije kvadrate za život. Infrastruktura i prometna povezanost postaju ključni faktori pri odabiru lokacije.
Utjecaj kamatnih stopa na potražnju
Promjene u monetarnoj politici Europske središnje banke izravno su utjecale na uvjete kreditiranja. Stambeni krediti postali su skuplji za krajnje korisnike. To je smanjilo broj potencijalnih kupaca na tržištu. Iako je potražnja blago pala ponuda stanova i dalje nije dovoljna. Investitori su postali oprezniji pri pokretanju novih projekata zbog visokih troškova gradnje.
Analitičari predviđaju da će se trend umjerenog rasta nastaviti. Tržište nekretnina u Hrvatskoj pokazuje otpornost na vanjske ekonomske šokove. Rast od 6 posto manji je nego prijašnjih godina. Ipak on i dalje predstavlja izazov za mlade obitelji. Dugoročna stabilnost ovisit će o odnosu ponude novih stanova i stvarne kupovne moći građana.
