Europska komisija zauzela je u veljači 2026. godine čvrst stav prema zahtjevima transportnih udruženja sa Zapadnog Balkana. Predstavnici industrije i nadležna ministarstva regije tražili su izmjene pravila o boravku profesionalnih vozača u šengenskoj zoni. Glavni cilj bio je omogućiti vozačima duži radni boravak izvan ograničenja od 90 dana u svakih 180 dana. Službeni Brisel odbio je prijedloge prevoznika jer se smatraju suprotnima temeljnom pravu Šengena. Ovom odlukom pregovori su ušli u slijepu ulicu.
Razlozi za odbacivanje zahtjeva transportnog sektora
Predstavnici triju uprava Europske komisije ocijenili su pristigle prijedloge kao nerealne. Prema dostupnim informacijama europski su dužnosnici rješenja nazvali previše kreativnima i zakonski neprovedivima. Oni smatraju da bi bilo kakvo izuzeće za vozače kamiona narušilo integritet graničnih kontrola i sigurnosnih sustava. Komisija inzistira na tome da se svi transportni operateri moraju u potpunosti prilagoditi postojećem zakonodavstvu.
Kao jedinu legalnu opciju za rješavanje statusa vozača Brisel predlaže ishođenje nacionalnih viza. To bi značilo da vozači moraju prijaviti prebivalište u nekoj od država članica Europske unije. Prevoznici iz Srbije i Bosne i Hercegovine odbacili su ovaj prijedlog kao neprihvatljiv. Oni ističu da bi takva mjera dovela do masovnog odljeva radne snage i gašenja domaćih transportnih poduzeća.
Najava novih blokada i ekonomskih posljedica
Zbog neuspjeha pregovora udruženja prevoznika najavila su nove radikalne mjere. Razmatra se ponovna blokada teretnih graničnih prijelaza krajem veljače ili početkom ožujka. Prethodni prosvjedi već su uzrokovali značajne zastoje u opskrbnim lancima diljem regije. Vozači upozoravaju da zbog administrativnih barijera efektivno mogu raditi samo desetak dana mjesečno. To izravno utječe na profitabilnost i konkurentnost na europskom tržištu.
Stroža primjena pravila koja stupa na snagu u travnju mogla bi dodatno povećati troškove transporta. Procjenjuje se da će cijene usluga cestovnog prijevoza porasti za najmanje pet posto. Takav scenarij učinit će proizvode s Balkana skupljima i manje privlačnima europskim kupcima. Privredne komore upozoravaju na opasnost od dugoročne izolacije regionalnog transportnog sektora ako se ne pronađe kompromisno rješenje.
Trenutna situacija pokazuje dubok jaz između regulatornih zahtjeva Europske unije i operativne stvarnosti prevoznika. Dok Brisel ostaje pri zaštiti šengenskih pravila transportni sektor se bori za opstanak u novim uvjetima. Budućnost cestovnog prometa u regiji ovisit će o daljnjoj koordinaciji zemalja Zapadnog Balkana u komunikaciji s europskim institucijama. Bez konkretnog napretka u dijalogu stabilnost teretnog prometa ostaje ozbiljno ugrožena.
