Usporedba ekonomske otpornosti Hrvatske u dvije različite globalne krize otkriva duboke ranjivosti koje su često zanemarene u izvješćima. Iako je država danas članica eurozone s visokim rejtingom, analize pokazuju da su temelji 2020. godine bili stabilniji. Aktualni naftni šok 2026. godine pogađa gospodarstvo koje je iscrpljeno višegodišnjom visokom inflacijom i strukturnim promjenama.
Razlika u startnim pozicijama javnih financija diktira i sasvim drukčije mogućnosti za nove državne intervencije. Takva situacija zahtijeva trezvenu procjenu trenutnih rizika u odnosu na prošle krize. Danas se Hrvatska bori s posve drukčijim setom problema koji izravno utječu na kupovnu moć građana i ukupnu stabilnost domaćeg tržišta.
Stabilnost iz 2020. godine kao čvrst temelj
Godina 2019. završila je s rijetko viđenim proračunskim suficitom i gotovo zanemarivom stopom inflacije od samo 0,8 posto. Turistička sezona bila je u rekordnom usponu, a javne financije su imale značajan manevarski prostor za hitne pakete pomoći gospodarstvu. Takva stabilna pozicija omogućila je državi brzu i snažnu reakciju bez trenutnog straha od gubitka fiskalne stabilnosti. Pandemija je bila golem šok, ali je Hrvatska taj trenutak dočekala na zdravim temeljima.
Izazovi koje donosi energetska kriza
Danas je situacija bitno drukčija zbog iznenadne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i blokade strateški važnog Hormuškog tjesnaca. Cijene sirove nafte na svjetskim su tržištima u rekordnom roku prešle razinu od 100 dolara po barelu, što izravno potiče novi val inflacije. Hrvatska narodna banka stoga je revidirala svoje projekcije rasta realnog BDP-a naniže, dok se stopa inflacije sada procjenjuje na visokih 4,6 posto. Teret cijena energenata ponovno se prelijeva na sve sektore.
Članstvo u eurozoni i visoki investicijski rejting ipak pružaju određenu razinu zaštite koju država u proljeće 2020. godine nije posjedovala. Izravan pristup jeftinijem kapitalu i stabilnost zajedničke valute uspješno sprječavaju velike valutne šokove koji su u ranijim krizama bili česti. Ipak, taj financijski štit ne može u potpunosti amortizirati fizički manjak energenata na tržištu. Stroga fiskalna pravila također postavljaju granice u pogledu opsega novih subvencija građanima.
Strukturni problemi i ovisnost o uvozu
Strukturni problemi domaćeg gospodarstva ostaju gotovo nepromijenjeni unatoč svim promjenama u posljednjih šest godina. Visoka ovisnost o turizmu i uvozu hrane čini zemlju iznimno osjetljivom na vanjske poremećaje. Prerađivačka industrija pati pod pritiskom troškova energije, a ugostiteljski sektor strahuje od pada potražnje. Manjak domaće proizvodnje sirovina dodatno ugrožava poljoprivrednu stabilnost. Vlada se sada mora oslanjati na mjere koje dodatno troše proračunske zalihe.
Stručna analiza pokazuje da institucionalni napredak i dublja europska integracija sami po sebi nisu dovoljni za osiguravanje potpune otpornosti na šokove. Iako su 2020. godine izazovi bili nepoznati i zastrašujući, ukupna makroekonomska slika države bila je znatno jasnija i stabilnija.
Trenutačni naftni šok 2026. godine testira krajnje granice državnih robnih rezervi i kupovnu moć iscrpljenih potrošača. Dugoročna stabilnost sustava ovisit će isključivo o diverzifikaciji energetskih izvora i jačanju domaće industrijske proizvodnje u godinama koje dolaze.
