Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je nove preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Ovaj dokument jasno definira deficitarna zanimanja u Hrvatskoj na temelju dubinske analize lokalnih tržišta rada. Situacija pokazuje duboki jaz između onoga što obrazovni sustav nudi i onoga što gospodarstvo stvarno treba. Nedostatak stručnog kadra više nije problem samo u turizmu. On se proširio na gotovo sve ključne gospodarske grane u zemlji.
Najveći pritisak u građevini i zdravstvu
Analiza pokazuje da je najveći pritisak i dalje prisutan u građevinskom sektoru. Kronično nedostaje zidara i tesara te armirača i keramičara. Ovi su profili postali izuzetno traženi zbog intenzivne obnove i novih investicijskih projekata. Poslodavci se sve češće okreću uvozu radne snage iz inozemstva kako bi nadoknadili domaći manjak. To rješenje je privremeno i ne rješava srž problema nedostatka domaćih majstora.
Zdravstveni sustav se također bori s ozbiljnim manjkom stručnjaka. Nedostaje liječnika opće medicine i pedijatara te ginekologa u manjim sredinama. Medicinske sestre su tražene u svim regijama Hrvatske bez iznimke. Odlazak mladih stručnjaka u inozemstvo dodatno otežava održavanje standarda zdravstvene skrbi. Država pokušava uvesti različite poticaje kako bi zadržala kadar u javnom sustavu.
Nedostatak stručnjaka u tehnološkom sektoru
Tehnološki sektor i dalje bilježi rast potražnje za programerima i inženjerima. Iako je došlo do određenih promjena na globalnom tržištu, hrvatske tvrtke i dalje traže kvalitetne IT stručnjake. Posebno su traženi iskusni kadrovi s usko definiranim tehničkim znanjima. Nedostatak ovih stručnjaka usporava proces digitalne transformacije domaćeg gospodarstva. Obrazovni sustav ne uspijeva tempom pratiti brze promjene u tehnološkom svijetu.
Izazovi u turizmu i ugostiteljstvu
Turizam i ugostiteljstvo tradicionalno nose etiketu sektora s najvećim manjkom radnika. Kuhari i konobari te slastičari su traženi tijekom cijele godine. Problem više nije samo sezonskog karaktera jer cjelogodišnji turizam zahtijeva stalno zaposlene profesionalce. Mnogi radnici napuštaju ovaj sektor zbog teških uvjeta rada. Poslodavci su prisiljeni značajno podizati plaće kako bi privukli i zadržali kvalitetan kadar.
Rješavanje problema nedostatka radne snage zahtijeva dugoročno planiranje i promjenu obrazovnih programa. HZZ ovim popisom daje smjernice za buduće stipendiranje i upisne kvote u školama. Potrebno je osigurati bolju usklađenost tržišta rada i strukovnog obrazovanja. Samo sustavnim pristupom moguće je smanjiti ovisnost o uvozu stranih radnika. Hrvatska mora stvoriti uvjete u kojima će deficitarna zanimanja postati atraktivna mladima.
