Nedavno prihvaćena izmjena Zakona o javnoj nabavi uvodi nove institute u sustav koji godišnje vrijedi više od 14 milijardi eura. Prema analizi koju za portal Piše potpisuje stručnjakinja Ariana Vela, ovaj iznos predstavlja oko 20 posto hrvatskog BDP-a. Toliki udio u nacionalnom gospodarstvu čini svaku promjenu regulative iznimno osjetljivom za javne financije. Iako zakonodavac cilja na modernizaciju, stručna javnost izražava opravdanu skepsu prema praktičnoj provedbi novih rješenja.
Ekonomski utjecaj i izazovi provedbe
Javna nabava u Hrvatskoj ključno je područje trošenja proračunskog novca koje izravno utječe na tržišnu utakmicu. Kako navodi Ariana Vela, važno je svaku izmjenu promatrati kroz prizmu njezine stvarne provedivosti u svakodnevnoj praksi. Dosadašnja iskustva pokazuju da se ambiciozne namjere zakonodavca često sudaraju s administrativnim kapacitetima naručitelja. Statistički podaci o vrijednosti od 14 milijardi eura sugeriraju da i najmanja nejasnoća u propisima može uzrokovati značajne zastoje.
Stručnjaci upozoravaju da uvođenje novih instituta ne smije postati samo dodatni birokratski teret bez jasne dodane vrijednosti. Izmjene su usmjerene na poboljšanje sustava, no upitno je hoće li naručitelji na terenu imati dovoljno resursa za njihovu implementaciju. Fokus javnosti ostaje na transparentnosti, jer se kroz ovaj sustav kanalizira petina ukupne ekonomske vrijednosti države. Kvaliteta provedbe odredit će hoće li reforma ostati samo na papiru.
Očekivanja od novih zakonskih rješenja
Glavni cilj reforme je racionalnije trošenje javnih sredstava uz poticanje gospodarskog rasta. Ariana Vela ističe da je javna nabava strateški alat koji mora biti učinkovit i brz. Ako novi mehanizmi zakompliciraju postupke, postoji rizik od smanjenja broja ponuditelja i rasta cijena. Uspjeh zakona mjerit će se po tome koliko će olakšati pristup malim i srednjim poduzetnicima tržištu vrijednom više od 14 milijardi eura.
Konačni rezultati izmjena bit će vidljivi tek nakon analize sljedećeg Statističkog izvješća o javnoj nabavi. Do tada, naručitelji i ponuditelji moraju se prilagoditi novim pravilima igre koja zahvaćaju 20 posto BDP-a. Jasno je da su stručnost i edukacija kadrova nužni kako bi se izbjeglo stvaranje nove, nepotrebne administracije. Sustav koji upravlja tolikim novcem ne trpi improvizaciju niti nejasne zakonske odredbe.
