Projekt Fiskalizacija 2.0 predstavlja najnoviju fazu digitalne transformacije hrvatskog poreznog sustava. Ovaj model značajno proširuje opseg nadzora na bezgotovinske transakcije između poslovnih subjekata. Ključni element cijelog procesa je e-izvještavanje koje osigurava visoku razinu transparentnosti gospodarskih tokova. E-izvještavanje funkcionira kao sustav za automatsku dostavu podataka o naplati, odbijanju i specifičnim isporukama Poreznoj upravi.
Sustav je postao obvezan za sve obveznike poreza na dodanu vrijednost od početka 2026. godine. Time je završen period u kojem se fiskalizacija primarno odnosila na gotovinski promet i krajnju potrošnju. Sada se pod povećalom nalaze i transakcijski računi koji se razmjenjuju u strukturiranom elektroničkom obliku. Digitalni sustav omogućuje Poreznoj upravi uvid u poslovanje u gotovo stvarnom vremenu.
Što točno obuhvaća proces e-izvještavanja
Mnogi poduzetnici brkaju samu razmjenu e-računa s procesom e-izvještavanja. Dok je razmjena računa tehnički prijenos dokumenta između prodavatelja i kupca, e-izvještavanje je naknadna dostava informacija o statusu tog dokumenta. To uključuje tri ključne kategorije podataka koje se moraju redovito slati u centralni sustav. Radi se o naplati, odbijanju i isporukama za koje nije bilo moguće izdati standardni e-račun.
Izdavatelj računa ima obvezu izvijestiti o naplati svakog prethodno fiskaliziranog e-računa. Taj podatak omogućuje državi precizno praćenje likvidnosti i naplate poreznih obveza. Također, ako izdavatelj naiđe na prepreku jer primatelj nije registriran u sustavu, on mora putem e-izvještavanja prijaviti takvu isporuku. Time se sprječava nastanak rupa u digitalnoj evidenciji prometa unutar države.
Uloga primatelja i obveza odbijanja računa
Novi sustav donosi odgovornost i za stranu koja zaprima račun. Primatelj e-računa mora u sustav dostaviti podatak o odbijanju računa ako on nije ispravan ili dogovoren. Ovaj korak je ključan jer se e-račun smatra prihvaćenim sve dok se službeno ne zabilježi njegovo odbijanje. Pravovremena reakcija primatelja osigurava da se neopravdano ne koristi pravo na odbitak pretporeza.
Prilikom odbijanja računa potrebno je navesti jasan razlog. Sustav nudi unaprijed definirane šifre koje olakšavaju klasifikaciju pogrešaka. Podaci o odbijenim računima moraju biti poslani najkasnije do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni kalendarski mjesec. Dosljednost u ovom postupku smanjuje potrebu za kasnijim inspekcijskim nadzorima i pojašnjenjima prema Poreznoj upravi.
Tehnička implementacija i zakonski rokovi
Većina poslovnih subjekata proces e-izvještavanja obavlja putem svojih računovodstvenih programa. Moderni softverski sustavi automatizirano generiraju potrebne XML datoteke i komuniciraju sa serverima države. Za male poduzetnike Porezna uprava je osigurala i besplatna rješenja poput aplikacije MIKROeRAČUN. Cilj je bio omogućiti svima, bez obzira na veličinu, jednostavan prelazak na novi režim izvještavanja.
Od siječnja 2026. godine sustav je u punom pogonu za sve subjekte u sustavu PDV-a. Planirano je da se od 2027. godine obveza proširi i na one koji nisu u sustavu PDV-a. To uključuje male obrte i slobodna zanimanja koji će također morati digitalno izvještavati o svojim transakcijama. Ovakav postupan pristup omogućuje gospodarstvu dovoljno vremena za tehničku i operativnu prilagodbu.
E-izvještavanje u sklopu projekta Fiskalizacija 2.0 predstavlja temelj za buduće automatsko ispunjavanje poreznih prijava. Država teži smanjenju administrativnog opterećenja tako što će sama generirati obrasce na temelju prikupljenih digitalnih podataka. Dugoročno, ovaj sustav bi trebao rezultirati pravednijom naplatom poreza i smanjenjem nelojalne konkurencije na domaćem tržištu.
