Budućnost globalne ekonomije do sredine stoljeća nudi dramatično različite putove, od tehnoloških utopija do digitalnog nadzora. Novo istraživanje Henderson Instituta, koji djeluje unutar Boston Consulting Group (BCG), analizira hoće li radni tjedan do 2050. godine biti znatno kraći. Zaključak je da bi radni tjedan do 2050. mogao trajati tri dana isključivo u scenariju stabilne suradnje i široke dostupnosti umjetne inteligencije. Odluke koje države i kompanije donose danas odredit će u kojem će se smjeru razvijati tržište rada.
Istraživanje pod nazivom New Scenarios 2050 temelji se na analizi više od 100 megatrendova i stoljeću povijesnih podataka. Autori ističu da bi se globalni gospodarski rast mogao usporiti na 1,8 posto godišnje ili ubrzati do čak 5 posto. U tom rasponu krije se golema razlika u ukupnoj veličini svjetske ekonomije. Ona bi do 2050. godine mogla biti tek neznatno veća ili više nego tri puta veća u odnosu na današnje razine.
Optimistična vizija i skraćeno radno vrijeme
U najpovoljnijem scenariju tehnologija postaje siguran i široko dostupan alat zahvaljujući globalnom dogovoru država. Umjetna inteligencija ubrzava znanstvena otkrića, a energija postaje jeftinija i čišća. U takvom okruženju četverodnevni ili čak trodnevni radni tjedan postaje uobičajena praksa. Tehnologija preuzima rutinske zadatke, što omogućuje ljudima više slobodnog vremena. Ipak, takav razvoj otvara i nova pitanja o smislu rada i osobnom identitetu.
Drugačiji smjer razvoja predstavlja digitalni darvinizam u kojem tehnologija napreduje bez jasnih pravila i regulacije. U tom svijetu svega 1 posto najbogatijih kontrolira većinu svjetskog bogatstva, dok se srednja klasa postupno smanjuje. Radnici obavljaju nesigurne poslove pod stalnim nadzorom algoritama koji optimiziraju produktivnost. Iako globalni rast ostaje snažan i iznosi oko 4 posto, koristi tog napretka nisu ravnomjerno raspoređene među stanovništvom.
Geopolitika i utjecaj na hrvatsko tržište
Na budućnost rada utjecat će i geopolitička previranja koja bi mogla podijeliti svijet na nekoliko samostalnih blokova. U takvim uvjetima globalna trgovina opada, a države ulažu više u obranu nego u inovacije. Istodobno, klimatske promjene prisiljavaju industrije na tranziciju koja može usporiti rast. Hrvatska već sada osjeća pritiske kroz promjene zakona o radu i kazne od 8.000 eura za neprijavljene radnike, što je dio šireg trenda regulacije tržišta.
Strateška ulaganja u Hrvatskoj već sada pokazuju smjer prema industriji visoke tehnologije i energetike. „Ova investicija predstavlja iskorak koji nadilazi povećanje kapaciteta, radi se o jačanju naše dugoročne konkurentnosti na globalnom tržištu", istaknuo je Boris Potočki, predsjednik Uprave KPT-a, povodom novog ulaganja od 260 milijuna eura. Takvi projekti potvrđuju da je energetska tranzicija ključna komponenta u ostvarivanju scenarija održivog rasta do 2050. godine.
