Hrvatsko tržište nekretnina prolazi kroz razdoblje vidnog hlađenja i prilagodbe novim ekonomskim okolnostima. Dok su cijene kvadrata u mnogim gradovima i dalje na povijesnim maksimumima, broj ostvarenih kupoprodaja bilježi dvoznamenkasti pad. Prema dostupnim podacima s terena, nacionalni prosjek smanjenja broja transakcija kreće se između 15 i 20 posto. Kupci su postali znatno oprezniji zbog rasta kamatnih stopa i opće nesigurnosti.

Unutar ovog općeg trenda usporavanja, Istarska županija se posebno izdvaja po intenzitetu tržišnih promjena. Istra je godinama bila sinonim za procvat tržišta, no najnovije analize ukazuju na dramatičan pad aktivnosti. Broj prodanih stanova, kuća i zemljišta u nekim je dijelovima poluotoka pao za više od 40 posto. Takav oštar zaokret nije zabilježen u drugim dijelovima Hrvatske, što Istru stavlja u središte pozornosti analitičara.

Glavni uzrok ovakvog stanja u Istri leži u drastičnom smanjenju interesa stranih investitora. Kupci iz Njemačke i Austrije, koji su tradicionalno bili najbrojniji, sada se povlače zbog gospodarske stagnacije u svojim matičnim zemljama. Nekretnine na jadranskoj obali više se ne kupuju impulzivno niti se smatraju sigurnim utočištem za kapital u istoj mjeri kao prije. To je dovelo do naglog nakupljanja neprodanih objekata na oglasnicima.

Posebno je pogođen segment luksuznih nekretnina i kuća za odmor koje su dosegnule nerealno visoke cijene. Prodavatelji u gradovima poput Pule i Medulina sada se suočavaju s novom realnošću u kojoj ponuda uvelike nadmašuje potražnju. Statistike pokazuju da se stanovi i dalje najviše traže, ali čak i taj segment bilježi pad prodaje od preko 60 posto u prvoj polovici godine. Razlika između tražene i postignute cijene postaje sve izraženija.

Iako se bilježi velik pad u broju transakcija, cijene za sada ne prate taj trend istom brzinom. Visoki troškovi gradnje i nedostatak novih projekata sprečavaju nagli slom vrijednosti kvadrata. Stručnjaci predviđaju da će iduće razdoblje obilježiti duži pregovori i realnije postavljanje početnih cijena. Tržište se polako transformira iz prodajnog u kupovno, gdje će kupci imati veću moć pri određivanju konačnih uvjeta kupoprodaje.