Tržište spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj prolazi kroz fazu neobičnog paradoksa u kojoj broj sklopljenih ugovora raste dok se ukupni kapital dramatično smanjuje. Prema najnovijim podacima, u protekloj godini zabilježene su 104 transakcije što potvrđuje trend rasta aktivnosti petu godinu zaredom. Unatoč tome, njihova ukupna vrijednost iznosila je tek 360 milijuna eura što predstavlja gotovo polovicu iznosa ostvarenog godinu ranije. Ovaj rezultat je značajno ispod rekordnih 3,16 milijardi eura koliko je tržište vrijedilo tijekom 2022. godine.
Stručnjaci ističu da se iza ovih brojki krije promjena strukture tržišta na kojem trenutno dominiraju manji poslovi. Dok je regionalno tržište srednje i istočne Europe zabilježilo povratak megatransakcija, Hrvatska se oslanja na prodaju srednjih i malih poduzeća. To objašnjava situaciju u kojoj se sklapa sve više poslova za sve manje novca. Svaki deseti euro u ukupnom prometu lani je došao iz manjih nišnih preuzimanja koja ne dosežu razine strateških investicija iz prošlih razdoblja.
Ključni poslovi u prehrambenom i farmaceutskom sektoru
Najznačajniji posao na domaćem tržištu bilo je preuzimanje tvrtke Zvijezda Plus koju je kupila osječka grupa Žito. Procijenjena vrijednost ove transakcije iznosi 100 milijuna eura što čini gotovo trećinu ukupnog godišnjeg prometa. Ovakav omjer pokazuje koliko je tržište ovisno o svega nekoliko većih transakcija koje spašavaju godišnju statistiku.
Ostale značajne aktivnosti uključuju kupnju udjela u tvrtki Čakovečki mlinovi za iznos od 62,5 milijuna eura. Također je zabilježena prodaja dijela tvrtke Medika za 32,5 milijuna eura. Ovi podaci dolaze iz izvješća Emerging Europe M&A Report 2025/26 koje su zajednički objavili savjetodavna kuća CMS i informacijski servis EMIS.
Metodološke sumnje i strukturni problemi
Unatoč kvantitativnom rastu broja transakcija stručnjaci iz prakse pozivaju na oprez pri donošenju zaključaka. Joško Vučetić partner u tvrtki Caper upozorava na metodološke probleme koji mogu iskriviti stvarnu sliku stanja. Prema njegovom mišljenju statistika ne odražava uvijek realnu ekonomsku snagu tržišta. Često se u službene brojke ubrajaju tehnička preslagivanja unutar grupacija koja ne predstavljaju novi investicijski ciklus.
Trenutni trendovi sugeriraju da se u Hrvatskoj prodaje sve više tvrtki u vlasništvu osnivača koji odlaze u mirovinu. Riječ je o obiteljskim poduzećima čija je pojedinačna vrijednost relativno mala u usporedbi s velikim korporativnim sustavima. To rezultira tržištem koje je aktivno po broju potpisanih ugovora ali financijski anemično. Odsutnost velikih privatizacija ili ulazaka globalnih igrača drži ukupne iznose na rekordno niskim razinama.
