Europska unija aktivno traži načine za smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima i štetnim emisijama. Geotermalna energija u EU prepoznata je kao stabilan i čist izvor koji može osigurati toplinsku i električnu energiju bez obzira na vremenske uvjete. Za razliku od sunca i vjetra ovaj resurs nudi neprekidnu opskrbu sustavima grijanja. Europski parlament nedavno je pozvao na razvoj strategija koje bi olakšale istraživanje i korištenje podzemnih izvora topline.
Regije s najvećim potencijalom za razvoj
Odgovor na pitanje tko ima najveće mogućnosti ovisi o geološkom sastavu tla i dubini izvora topline. Najveći potencijal za širenje nalazi se u regiji Panonskog bazena, uključujući Hrvatsku i Mađarsku, te u Italiji koja već predvodi u proizvodnji struje. Ove regije imaju znatno viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka. To omogućuje postizanje visokih temperatura na manjim dubinama bušenja.
Italija trenutačno predvodi u Europi zahvaljujući povijesnim postrojenjima u Toskani. Regija Larderello bila je prva u svijetu koja je iskoristila paru iz zemlje za pokretanje generatora. Talijanski model dokazuje da geotermalni sustavi mogu biti dugovječni i pouzdani partneri nacionalnim mrežama. Unatoč tome značajan dio europskog potencijala i dalje ostaje neiskorišten zbog visokih početnih troškova.
Hrvatska i Mađarska posjeduju resurse koji su idealni za centralizirane toplinske sustave. Ti sustavi bi mogli zamijeniti stare plinske kotlovnice u velikim gradovima i smanjiti račune za grijanje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske istraživanja pokazuju da su temperature podzemnih voda dovoljne i za proizvodnju električne energije. Takvi projekti zahtijevaju precizna geološka istraživanja prije same faze izgradnje.
Strateška uloga u energetskoj tranziciji
Njemačka i Nizozemska ulažu velika sredstva u razvoj geotermalnih projekata za potrebe industrije i poljoprivrede. U Nizozemskoj se toplina iz dubokih slojeva zemlje koristi za grijanje staklenika što značajno smanjuje uporabu fosilnih goriva. Njemačka vlada planira integrirati ovaj izvor u širu mrežu daljinskog grijanja u urbanim sredinama. Ovi projekti nude niske operativne troškove tijekom desetljeća rada.
Glavna prepreka širenju ove tehnologije je visoki rizik neuspjeha prilikom početnog istražnog bušenja. Investitori se često suočavaju s mogućnošću da na odabranoj lokaciji nema dovoljno protoka vode ili odgovarajuće topline. Europska unija stoga razmatra uvođenje jamstvenih fondova koji bi smanjili financijski pritisak na privatne tvrtke. Jasniji zakonodavni okvir također bi ubrzao proces izdavanja dozvola.
Geotermalna energija predstavlja ključni dio slagalice za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Iako zahtijeva velika kapitalna ulaganja njezina sposobnost pružanja bazne energije čini je nezamjenjivom. Države s povoljnom geologijom imaju priliku postati energetski neovisnije i smanjiti emisije ugljika. Daljnji razvoj ovisit će o suradnji javnog sektora i stručnjaka za geoznanosti.
