Dok većina zemalja članica Europske unije bilježi značajan pad emisija stakleničkih plinova, najnoviji podaci ukazuju na specifičan izazov za domaće gospodarstvo. Ugljični otisak po stanovniku u Hrvatskoj zabilježio je rast koji odudara od općih smjernica europskog zelenog plana. Ovaj trend postavlja pitanja o učinkovitosti trenutnih mjera dekarbonizacije u ključnim sektorima poput energetike i prometa.
Statistički podaci pokazuju da je prosječni građanin Europske unije smanjio svoj utjecaj na klimu kroz tehnološki napredak i prelazak na obnovljive izvore. U Hrvatskoj je situacija drugačija jer se bilježi povećana potrošnja fosilnih goriva u određenim razdobljima. Analitičari ističu da su fluktuacije u industrijskoj proizvodnji i stari vozni park glavni čimbenici ovog kretanja.
Uzroci odstupanja od europskih prosjeka
Energetski sektor i dalje snažno ovisi o uvozu električne energije čiji otisak ovisi o načinu proizvodnje u susjednim zemljama. Kada domaća hidroenergija podbaci zbog sušnih razdoblja, sustav se često oslanja na termoelektrane na fosilna goriva. To rezultira trenutnim skokom emisija koje se zatim raspoređuju po glavi stanovnika u službenim izvješćima.
Promet predstavlja poseban problem za postizanje klimatskih ciljeva jer broj registriranih vozila u Hrvatskoj stalno raste. Većina tih vozila koristi dizelsko ili benzinsko gorivo te su ona prosječno starija od zapadnoeuropskog prosjeka. Nedostatak modernije infrastrukture za alternativna goriva usporava nužne promjene u svakodnevnim navikama potrošača.
Usporedba s drugim državama članicama
Usporedba s drugim državama članicama otkriva da su razvijenije ekonomije ranije započele s dubokim strukturnim reformama. Zemlje poput Danske ili Nizozemske bilježe kontinuirani pad emisija unatoč stalnom ekonomskom rastu. Hrvatska se nalazi u fazi gdje gospodarska aktivnost još uvijek snažno korelira s potrošnjom energije iz neodrživih izvora.
Europska komisija naglašava da svaka država mora prilagoditi svoje akcijske planove specifičnim lokalnim okolnostima. Za Hrvatsku to znači ubrzanje investicija u solarnu energiju i energiju vjetra radi veće energetske neovisnosti. Bez jasnijeg fokusa na energetsku učinkovitost zgrada bit će teško preokrenuti ovaj trend u godinama koje dolaze.
Potreba za sustavnim promjenama
Rast emisija po stanovniku služi kao važno upozorenje za donositelje odluka u javnom sektoru. Iako su ukupne emisije Hrvatske male u globalnim okvirima, trend rasta otežava ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza. Potrebna je sustavna promjena u načinu na koji proizvodimo i trošimo energiju kako bismo se dugoročno uskladili s europskim prosjekom.
