Projekat uvođenja valute pod nazivom digitalni euro trebao bi postati stvarnost do kraja 2029. godine. Prema izvještavanju portala Biznis.ba ova inicijativa Evropske centralne banke (ECB) izazvala je oštre podjele između regulatora i finansijskih institucija. Primarni cilj projekta je smanjenje zavisnosti evrozone od američkih platnih giganata kao što su Visa i Mastercard. Ove kompanije trenutno obrađuju skoro dvije trećine svih kartičnih plaćanja u Evropi.
Finansijski gubici i otpor privatnog sektora
Tržište bezgotovinskog plaćanja u eurozoni dostiže godišnju vrijednost od 3,4 biliona eura. Prema podacima koje prenosi Biznis.ba banke i kartične mreže ostvaruju značajne prihode od naknada koje trgovci plaćaju za ove transakcije. Trgovci godišnje troše oko 3,75 milijardi eura samo na naknade za debitne kartice. Polovina tog iznosa odlazi mrežama van Evropske unije dok ostatak zadržavaju domaće banke.
Uvođenje digitalnog eura moglo bi privatni sektor koštati između osam i devet milijardi eura godišnjih prihoda. Pored gubitka profita banke se suočavaju i sa troškovima implementacije. Član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone izjavio je u martu 2026. godine da se troškovi uvođenja za bankarski sektor procjenjuju na 4 do 6 milijardi eura tokom četiri godine. To predstavlja otprilike 3% njihovih godišnjih budžeta za IT održavanje.
Ograničenja i paralelni platni sistemi
Kako bi zaštitile svoje interese finansijske firme razvijaju paralelna rješenja. Konzorcijum od 37 institucija uključujući banke UniCredit i Intesa Sanpaolo te Raiffeisen Bank International planira pokretanje sopstvene kriptovalute vezane za euro. „Akteri u javnom i privatnom sektoru kreću se u istom strateškom smjeru ali s loše usklađenim poticajima i vremenskim rokovima“ ocijenio je Paolo Gusmerini iz kompanije PwC.
ECB planira da ograniči iznos koji građani mogu držati u digitalnom novčaniku na maksimalno 3.000 eura. Ova mjera je osmišljena da spriječi odliv depozita iz komercijalnih banaka. Međutim bivši visoki zvaničnik ECB-a Ulrich Bindseil kritikovao je ovakva ograničenja. On je nedavno naveo da nametanje limita predstavlja „ozbiljan poraz“ jer bi novac centralne banke trebao biti primaran u odnosu na novac komercijalnih banaka.
Planirana implementacija i pilot testiranje
Tehničke pripreme ulaze u ključnu fazu jer će ECB do ljeta 2026. godine objaviti tehničke standarde za novu valutu. Prema planu koji je iznio Piero Cipollone pilot faza projekta će trajati 12 mjeseci i počeće u drugoj polovini 2027. godine. Testiranje će obuhvatiti plaćanja u kontrolisanom okruženju kako bi se osigurala tehnička spremnost za punu primjenu tokom 2029. godine.
