Oko 168.000 građana Crne Gore trenutno duguje bankama više od dvije milijarde eura, dok ukupna zaduženost stanovništva iznosi 2,34 milijarde eura. Prema izvještavanju Gradske TV i medija Adria, potrošački krediti i kupovina na rate postali su nezaobilazan dio svakodnevice za veliki broj porodica. Zaduživanje se sve češće koristi za pokrivanje osnovnih životnih potreba i održavanje željenog načina života.
Predsjednica Sindikata banaka Lidija Pejović istakla je da se građani prvenstveno okreću potrošačkim pozajmicama. „Ti potrošački krediti idu zbog privida standarda, pa nekad i zbog potrebe jer vi ne možete da promijenite namještaj u stanu ako ne podignete kredit“, kazala je Pejović u gostovanju na Gradskoj TV. Ovakvi vidovi zaduživanja su trenutno znatno prisutniji u bankarskom sistemu od kredita za stambenu izgradnju.
Zaduživanje kao odgovor na niska primanja
Ekonomski podaci ukazuju na duboki jaz između troškova života i zarada. Prema navodima Sindikata banaka, preko 70 odsto zaposlenih u državi prima platu nižu od 1.000 eura. Ovako niska primanja, koja su ispod prosjeka potrebnog za dostojanstven život, primoravaju građane na kontinuirano uzimanje novih pozajmica čime se stvara opasan začarani krug duga.
Rate kredita u tekućem periodu rastu brže od mjesečnih primanja zaposlenih. U Jutarnjem programu je ocijenjeno da glavno pitanje više nije ko može sebi da priušti kredit već ko može da preživi bez njega. Finansijska neizvjesnost direktno generiše tenzije koje se odražavaju na cijelo društvo, a posebno na sektor usluga.
Socijalne i psihološke posljedice duga
Finansijska nestabilnost je postala dominatna tema u partnerskim odnosima, upozorava Lidija Pejović. „Često se dešava da drugi partner ni ne zna koliko je ovaj zadužen“, istakla je ona. Zahvaljujući onlajn aplikacijama za bankarske usluge, proces zaduživanja je postao skriven, što u ekstremnim slučajevima olakšava i razvoj bolesti zavisnosti poput kockanja.
Nervoza klijenata zbog rasta obaveza često se prenosi na šalterske radnike u bankama. Sindikat banaka navodi da zaposleni trpe pritisak različitih profila ljudi, uključujući i klijente u alkoholisanom stanju. Zbog internih kodeksa prema kojima je klijent uvijek u pravu, radnici su prinuđeni da tolerišu neprijatne situacije dok se nivo opšte društvene napetosti povećava.
