Globalni berzanski indeksi zabilježili su oštar pad tokom treće sedmice jula usljed intenzivnog pritiska na tehnološki sektor i rasta cijena nafte koji je podstakao strah od nove inflacije. Na Wall Streetu je indeks Nasdaq oslabio za 2,9 odsto i spustio se na 25.520 poena. Prema izvještaju koji prenosi HRT, pad je prvenstveno uzrokovan gubicima proizvođača čipova čiji je PHLX indeks potonuo za gotovo 18 odsto od početka jula.

Indeks S&P 500 zabilježio je pad od 1,6 odsto na 7.457 poena dok je Dow Jones oslabio za 0,9 odsto. Strateg kompanije Murphy & Sylvest Paul Nolte ističe za HRT da je pad indeksa S&P 500 direktna posljedica velike koncentracije akcija proizvođača čipova. Njihov udio u ovom indeksu porastao je sa nekadašnjih osam na više od 20 odsto što povećava osjetljivost cijelog tržišta na promjene u tehnološkom sektoru.

Istorijski pad kompanije IBM i kriza čipova

Poseban potres izazvao je preliminarni izvještaj kompanije IBM čije su akcije pale za više od 20 odsto nakon slabijih rezultata u drugom kvartalu. Kompanija je prijavila prihod od 17,2 milijarde dolara što je značajno ispod očekivanja analitičara sa Wall Streeta. Kako navodi agencija Bloomberg, ovo je jedan od najvećih jednodnevnih padova u istoriji firme još od 1987. godine.

„Ove okolnosti zahtijevale su savršeno sprovođenje plana, a mi smo u tome podbacili u ovom kvartalu”, naveo je izvršni direktor Arvind Krishna u pismu investitorima koje prenosi B92. On je priznao da IBM nije predvidio brzinu kojom će klijenti preusmjeriti budžete ka kupovini servera i memorije kako bi se osigurali od rasta cijena. Prodaja u sektoru infrastrukture pala je za sedam odsto na godišnjem nivou.

Situaciju je dodatno otežala pojava novog kineskog modela vještačke inteligencije Kimi K3 firme Moonshot. Prema podacima iz agencije Reuters, ovaj sistem nudi performanse slične američkim konkurentima uz znatno niže troškove. To je pokrenulo sumnje u održivost visokih procjena vrijednosti američkih AI kompanija što je PHLX indeks čipova gurnulo u zonu „medvjeđeg tržišta” sa padom od preko 20 odsto od junskog vrhunca.

Nafta i inflatorni pritisci na Bliskom istoku

Sukob na Bliskom istoku doveo je do snažnog skoka cijena energenata. Cijena barela nafte Brent premašila je 85 dolara nakon izvještaja o napadima na infrastrukturu u Iranu i Kuvajtu. Prema analizi Erste grupe koju prenosi Bankar, rast cijena nafte otežava borbu protiv inflacije i povećava rizik od zadržavanja visokih kamatnih stopa centralnih banaka.

Dok tehnološki sektor bilježi gubitke, energetski sektor je ojačao za 4,7 odsto usljed geopolitičkih tenzija. Analitičari procjenjuju sa 85 odsto vjerovatnoće da će globalna ekonomija nastaviti umjereni rast. Ipak, upozoravaju da bi eskalacija sukoba u Ormuskom tjesnacu mogla izazvati novi inflatorni šok i usporiti privrednu aktivnost u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ekonomski sentiment u Crnoj Gori i stanje startapova

Uprkos globalnim turbulencijama, indeks ekonomskog sentimenta u Crnoj Gori porastao je u junu na 107 poena prema istraživanju Evropske komisije. Bankar navodi da je najveći optimizam zabilježen u građevinarstvu gdje je indikator povjerenja dostigao istorijski maksimum od 17,7 poena. Ipak, poslodavci su postali oprezniji kod novog zapošljavanja što potvrđuje blagi pad indeksa očekivanja zapošljavanja.

Istovremeno, izvještaj „Startap Index Crne Gore 2026” otkriva izazove u domaćem inovacionom sektoru. Tek 26 odsto od 65 ispitanih timova ima proizvod spreman za tržište. Prema pisanju Bankara, čak 57 odsto startapova uopšte ne ostvaruje prihod dok je samo 15 odsto uspjelo da privuče privatni kapital. Većina osnivača kompanije razvija uz drugi posao jer nedostaju stabilni finansijski instrumenti za puni razvoj.

Dok se Crna Gora bori sa komercijalizacijom inovacija, njemačka industrija prolazi kroz fazu restrukturiranja. Do decembra 2025. godine ovaj sektor je izgubio 177.000 radnih mjesta a trend se nastavlja i u 2026. godini. Predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nahles upozorila je da industrija trenutno gubi oko 15.000 zaposlenih mjesečno zbog visokih troškova energije i prelaska na električna vozila.

U kontrastu sa industrijom, sektor avijacije pokazuje znake širenja. Tri kineske aviokompanije dogovorile su kupovinu 95 aviona Airbus u vrijednosti od 17,8 milijardi dolara kako bi modernizovale flote. Air China će nabaviti letjelice tipa A350-900 i A320neo koje troše manje goriva. Isporučenje ovih aviona planirano je u periodu od 2028. do 2032. godine.