Svjetsko tržište plemenitih metala zabilježilo je značajnu korekciju tokom današnjeg trgovanja. Investitori su reagovali na vijesti o prekidu diplomatskih razgovora između Vašingtona i Teherana. Cijena zlata je pala jer su tržišni akteri fokus prebacili sa geopolitičke nesigurnosti na dugoročne ekonomske posljedice. Očekivani rast cijena energenata stvara dodatni pritisak na globalnu stabilnost cijena.
Neuspjeh u postizanju dogovora o nuklearnom programu izazvao je trenutni skok cijena sirove nafte. Viši troškovi energije direktno utiču na inflaciona očekivanja širom svijeta. Trgovci sada vjeruju da će centralne banke morati zadržati restriktivnu monetarnu politiku. Takav scenario smanjuje atraktivnost zlata u odnosu na imovinu koja donosi kamatni prinos.
Američki dolar je ojačao u odnosu na korpu ostalih vodećih valuta. Jači dolar tradicionalno vrši pritisak na cijene roba koje su izražene u toj valuti. Zlato postaje skuplje za kupce koji koriste druge valute. Ovaj valutni pritisak dodatno je ubrzao prodaju na berzama plemenitih metala. Analitičari prate svaki novi izvještaj o potrošačkim cijenama.
Geopolitička premija rizika obično podiže potražnju za zlatom kao sigurnim utočištem. Ipak, trenutni strah od uporne inflacije i visokih kamatnih stopa nadmašio je taj faktor. Investitori u ovom trenutku radije biraju likvidnost koju nudi gotovina. Situacija na Bliskom istoku ostaje napeta ali je fokus kapitala usmjeren na odluke Federalnih rezervi.
Buduće kretanje tržišta zavisiće od daljih diplomatskih signala i ekonomskih indikatora. Ako inflacija nastavi da raste, pritisak na plemenite metale mogao bi potrajati. Stabilizacija se očekuje tek nakon jasnijih smjernica o pravcu kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama. Tržišta ostaju veoma osjetljiva na sve promjene u energetskoj politici.
