Vrijednost plemenitih metala bilježi neočekivan trend jer je cijena zlata pala za 11% od početka ratnih dejstava u Iranu 28. februara. Iako se u kriznim vremenima zlato tradicionalno smatra sigurnim utočištem, trenutni pad je uzrokovan hitnom potrebom za likvidnošću u dolarima širom pogođenih regiona. Prema izvještaju koji prenosi Forbes, investitori i vlade trenutno više trebaju gotovinu nego dugoročnu zaštitu vrijednosti.
Potreba za dolarima ispred očuvanja vrijednosti
„Zlato trenutno funkcioniše kao dio robe, dio rezervne imovine i, tokom perioda stresa, kao zamjena za dolare", navodi Kristian Kerr, šef makro strategije u brokerskoj firmi LPL Financial. On ističe da prodaja nije znak gubitka povjerenja u plemeniti metal, već dokaz da on služi svojoj svrsi pružanja finansijske fleksibilnosti kada druge vrste imovine postanu nedostupne ili nelikvidne.
Glavni pritisak dolazi iz zemalja Persijskog zaliva, predvođenih Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje su poremećaji u Hormuškom moreuzu drastično smanjili izvoz nafte. Kako prodaja nafte generiše dolarski priliv, njegov nedostatak primorava države da prodaju zlatne rezerve kako bi izmirile dospjele obaveze. Manji promet tankera direktno je smanjio količinu dostupne gotovine u regionu.
Konkretan primjer ovakvog tržišnog ponašanja pruža Turska, čija je centralna banka u samo jednoj sedmici marta prodala i zamijenila zlatne rezerve vrijedne tri milijarde dolara. Ovaj potez bio je neophodan za stabilizaciju lire nakon energetskih šokova. Vlade pogođene krizom prioritet daju obnovi zaliha goriva i dopunjavanju deviznih rezervi, što zahtijeva hitno unovčavanje zlata.
Rekordni dobici na američkim berzama
Dok cijena zlata opada, američke akcije su u petak dostigle nove istorijske maksimume. Indeks S&P 500 je porastao na 7.398,93 poena, dok je Nasdaq skočio na 26.247,08 poena, prenosi Seebiz. Optimizam je podstaknut izvještajem o zaposlenosti prema kojem je otvoreno 115.000 novih radnih mjesta, što je više nego dvostruko od očekivanih 55.000.
Na energetskom tržištu, cijene nafte su zabilježile blagi rast nakon razmjene vatre u Hormuškom moreuzu. Terminski ugovori za američku WTI naftu porasli su na 95,42 dolara po barelu. Američka Centralna komanda je saopštila da su njihove snage presrele iranske napade i odgovorile u samoodbrani dok su tri razarača prolazila kroz ovaj strateški važan moreuz.
Fokus investitora sada se pomjera ka predstojećem samitu američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog lidera Xi Jinpinga, koji je planiran za 14. i 15. maj. Očekuje se da će rat u Iranu biti ključna tema razgovora, što bi moglo donijeti nove smjernice za kretanje cijena energenata i plemenitih metala u narednom periodu.
