Troškovi života u Crnoj Gori ovog decembra pokazuju znakove blage stabilizacije, ali cijene hrane i dalje ostaju na visokom nivou koji opterećuje prosječan kućni budžet. Prema najnovijim podacima statističkog zavoda Monstat, minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu dostigla je iznos od približno 885 eura, dok godišnja inflacija u sektoru hrane iznosi 3,9 odsto. Iako je zabilježen blagi mjesečni pad cijena određenih kategorija poput voća i povrća, ukupne cijene hrane u Crnoj Gori su i dalje značajno više u odnosu na prethodne godine, što diktira promjene u navikama potrošača širom zemlje.
Stanje na tržištu: Inflacija i trendovi cijena namirnica
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori u novembru je usporila na 4,2 odsto, što je najniži nivo u posljednjih pet mjeseci. Ovaj trend je u velikoj mjeri vođen smanjenjem cijena u grupama hljeba, žitarica i osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Ipak, kategorije poput mesa, mliječnih proizvoda i jaja i dalje bilježe rast, što onemogućava značajnije rasterećenje novčanika. Građani primjećuju da su akcije u velikim marketima postale ključni faktor pri planiranju nabavke, dok se razlika u cijenama između sjevera i juga zemlje polako smanjuje.
Pregled cijena osnovnih proizvoda ovog decembra
Analiza cijena na policama pokazuje da se litar mlijeka kreće od 1,20 do 1,50 eura, dok je cijena kilograma šećera stabilna oko jednog eura. Meso ostaje najskuplja stavka; juneći but dostiže cijenu od 11 do 13 eura po kilogramu, dok se svježa piletina prodaje po prosječnoj cijeni od 6 eura. Ulja i masti su ove godine zabilježili rast od preko 10 odsto, što je direktna posljedica globalnih poremećaja. Potrošači se sve više okreću privatnim robnim markama trgovinskih lanaca koje nude niže cijene uz zadovoljavajući kvalitet.
Uticaj državnih mjera i kampanja limitiranih cijena
Vlada Crne Gore je tokom 2025. godine nastavila sa mjerama ograničavanja marži na osnovne životne namirnice. Kampanje poput „Limitiranih cijena“ donekle su ublažile udar na najugroženije slojeve stanovništva, ali ekonomski analitičari upozoravaju da su ovi efekti ograničenog dometa bez dubljih strukturnih reformi u poljoprivredi. Povećanje uvozne zavisnosti Crne Gore čini domaće tržište osjetljivim na svaku oscilaciju na svjetskim berzama, posebno kada su u pitanju energenti i žitarice, što se direktno preslikava na finalne cijene u prodavnicama.
Pored hrane, značajan teret za domaćinstva predstavljaju i troškovi stanovanja i restoranskih usluga, koji su u ovoj godini rasli brže od opšteg indeksa potrošačkih cijena. U turističkim centrima poput Budve i Tivta, cijene u marketima su tokom decembra ostale na nivou ljetnje sezone, dok Podgorica i Nikšić bilježe nešto povoljnije uslove za nabavku svježih namirnica na zelenim pijacama. Ova regionalna neujednačenost dodatno komplikuje sliku o realnoj kupovnoj moći građana na kraju ove kalendarske godine.
Zaključak i očekivanja za 2026. godinu
Iako se godina završava sa nižom stopom inflacije nego što je to bio slučaj prethodne zime, cijene hrane u Crnoj Gori ostaju glavni izazov za životni standard. Stabilizacija tržišta je evidentna, ali se povratak na nivoe cijena od prije 2021. godine ne očekuje. U narednom periodu, kretanje cijena će zavisiti od stabilnosti lanca snabdijevanja i uspješnosti domaćih mjera za suzbijanje rasta marži. Za crnogorska domaćinstva, pametna kupovina i praćenje sezonskih sniženja ostaju jedini način za održavanje balansa u porodičnim finansijama.
