Svjetske cijene hrane miruju dok meso i ulja poskupljuju

Globalni indeks cijena hrane zabilježio je blagu stabilizaciju u junu 2026. godine. Prema izvještaju Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), koji prenosi Biznis.ba, cijene hrane u svijetu dostigle su u prosjeku 130,3 boda. Ovaj rezultat je za 0,3 odsto niži u odnosu na majski nivo. Ovim je potvrđen trend smirivanja tržišta nakon ranijih promjena u aprilu kada je zabilježen rast od 2,5 odsto.

Pad cijena žitarica i mliječnih proizvoda

Indeks cijena žitarica pao je za 3,5 odsto tokom juna. Pšenica je pojeftinila za 4,4 odsto prvenstveno zbog brzog napretka žetve i povoljnih prinosa u regiji Crnog mora. Na ovaj pad uticali su i jači američki dolar kao i niži troškovi energenata. Kukuruz bilježi još značajniji pad od 6,2 odsto usljed obilne ponude iz Južne Amerike i slabije potražnje proizvođača etanola.

Šećer je zabilježio najveći pad u FAO korpi od čak 5,7 odsto u odnosu na majski prosjek. Pad je uzrokovan nižim cijenama etanola u Brazilu i slabljenjem tamošnje valute. Mliječni proizvodi su pojeftinili za 1,5 odsto pri čemu je najviše pala cijena mlijeka u prahu i maslaca. Cijene sira su u konstantnom padu već godinu dana jer ponuda i dalje nadmašuje globalnu potražnju.

Rast troškova za meso i biljna ulja

Biljna ulja su u junu znatno poskupjela za 3,8 odsto u odnosu na prethodni mjesec. Snažna potražnja u sektoru biogoriva podigla je cijene palminog i repičinog ulja. S druge strane cijene mesa su porasle za 0,5 odsto. Iako su govedina i svinjetina pojeftinile skuplje meso peradi je nadoknadilo taj pad i podiglo ukupni prosjek ove kategorije proizvoda.

Prognoze za proizvodnju do 2027. godine

FAO procjenjuje da će svjetska proizvodnja žitarica u novoj sezoni iznositi 2,98 milijardi tona. To je za 1,9 odsto manje u odnosu na prethodni period. Glavni razlog je slabiji očekivani prinos pšenice od 806,5 miliona tona. Pad proizvodnje pšenice od 4,3 odsto direktna je posljedica klimatskog fenomena El Niño koji je negativno uticao na urod u Australiji.

Potrošnja žitarica bi u narednoj sezoni trebala porasti za 0,3 odsto i dostići 2,96 milijardi tona. Svjetske zalihe će na kraju sezone iznositi 957,8 miliona tona što predstavlja blagi rast. Tržište hrane ostaje osjetljivo na kretanje cijena energenata i potražnju za alternativnim gorivima što može izazvati nove oscilacije u narednim mjesecima.