Crnogorsko tržište mliječnih proizvoda nalazi se pred novim izazovima zbog rasta operativnih troškova. Iako su prerađivači do nedavno održavali stabilnost cijena na policama, pritisak na primarnu proizvodnju postaje sve izraženiji. Cijene mlijeka će porasti u narednom periodu ukoliko se nastavi trend poskupljenja goriva i stočne hrane. Ova promjena direktno pogađa standard građana jer se radi o jednoj od osnovnih životnih namirnica.
Glavni uzrok najavljenih promjena leži u poskupljenju inputa koje farmeri moraju da plate. Crna Gora u velikoj mjeri zavisi od uvoza koncentrata i ostale stočne hrane iz susjednih zemalja. Svaki poremećaj na regionalnom tržištu brzo se prenosi na domaće proizvođače. Trenutni skok cijena dizela dodatno komplikuje situaciju jer poljoprivreda direktno zavisi od mehanizacije.
Pritisak na farmere i održivost proizvodnje
Udruženje stočara upozorava da mnoge farme trenutno posluju na samoj granici rentabilnosti. Bez adekvatne podrške države ili korigovanja otkupnih cijena, opstanak sektora može biti ugrožen. Proizvođači ističu da subvencije često ne prate realnu stopu inflacije u poljoprivrednom sektoru. To stvara negativan ambijent u kojem je teško planirati dugoročnu proizvodnju ili nove investicije.
Sa druge strane, predstavnici prerađivačke industrije do sada su pokazivali uzdržanost u pogledu poskupljenja gotovih proizvoda. Oni naglašavaju da nafta jeste bitan faktor, ali ne i jedini koji određuje finalnu cijenu u marketima. Ipak, priznavanje rasta troškova kod farmera neminovno vodi ka pregovorima o novim cjenovnicima. Očekuje se da će se ovi razgovori intenzivirati u narednim sedmicama.
Uticaj državnih mjera na tržište
Važan faktor u ovoj jednačini je i odluka Vlade Crne Gore o ograničenju marži na osnovne proizvode. Ova mjera, koja uključuje i domaće svježe mlijeko, na snazi je do 31. marta 2026. godine. Trgovci su obavezni da poštuju maksimalne marže od pet do sedam procenata u veleprodaji i maloprodaji. Isticanje ovog roka otvara prostor za nove korekcije cijena na slobodnom tržištu.
Potrošači već osjećaju postepeni rast cijena ostalih mliječnih prerađevina poput jogurta i sireva. Za ove proizvode važe nešto drugačija pravila o maržama. To dozvoljava brže prilagođavanje tržišnim uslovima. Podaci pokazuju da je domaća proizvodnja zabilježila blagi rast u protekloj godini. Ipak, taj rast nije dovoljan da u potpunosti amortizuje globalne ekonomske potrese.
Dugoročna stabilnost zahtijeva sistemsku podršku države kroz veća izdvajanja za agrobudžet. Crna Gora trenutno izdvaja manje sredstava za poljoprivredu u poređenju sa evropskim prosjekom. Jačanje domaćih kapaciteta smanjilo bi zavisnost od uvoza i stabilizovalo cijene na duži rok. Do tada se građani moraju pripremiti na nova ekonomska prilagođavanja u svojim budžetima.
