Od utorka, 7. jula 2026. godine, u Crnoj Gori će važiti nove cijene goriva, a najznačajniji rast bilježi eurodizel koji poskupljuje četiri centa po litru. Prema zvaničnom saopštenju koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva, sve vrste naftnih derivata biće skuplje u odnosu na prethodni obračunski period.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,66 eura, dok će cijena eurosupera 95 iznositi 1,62 eura, što predstavlja uvećanje od po dva centa za obje vrste benzina. Nova cijena eurodizela biće 1,58 eura, dok će lož ulje, uz poskupljenje od četiri centa, koštati 1,51 euro.

Aktuelni obračun urađen je u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta 2026. godine. Naredno usklađivanje cijena zakazano je za 15. jul, a eventualno korigovane vrijednosti primjenjivaće se od 16. jula.

Globalna tržišta i stabilizacija ponude

Promjene na domaćem tržištu dolaze u trenutku kada se globalne cijene nafte tipa Brent zadržavaju na nivou od oko 72 dolara po barelu. Kako prenosi Al Jazeera, savez OPEC+ odlučio je da poveća proizvodne kvote za 188.000 barela dnevno od avgusta, nastavljajući trend postepenog oporavka snabdijevanja.

Ovo je peti uzastopni mjesec u kojem OPEC+ povećava proizvodnju, što doprinosi stabilizaciji tržišta nakon ranijih geopolitičkih tenzija. Ukupno povećanje od aprila iznosi skoro 800.000 barela dnevno, uz primjetan oporavak pomorskog saobraćaja kroz strateški važan Hormuški moreuz.

Reakcije sektora turizma na rast troškova

Rast cijena energenata dodatno opterećuje turistički sektor. U intervjuu za portal Bankar, direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović ukazala je na problem ekonomske održivosti domaćinstava. Ona navodi da su se troškovi poslovanja značajno uvećali, dok cijene smještaja ne prate taj rast u istoj mjeri.

„Neizvjesnost ne proizlazi samo iz broja rezervacija, već prije svega iz uslova poslovanja“, navela je Džoganović u izjavi za Bankar. Ona je istakla da domaćini više vremena provode tumačeći propise i poreske obaveze nego unapređujući ponudu, dok profitna marža postaje sve manja usljed rasta ulaznih troškova.