Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostići će do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara usljed trajno visokih budžetskih deficita i geopolitičkih tenzija. Prema istraživanju koje je objavila rejting agencija Fitch, a prenosi Biznis.rs, ovaj dug će ove godine biti uvećan za 4,2 biliona dolara i dostići će nivo od 104 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda.
Poređenja radi, prije dvije decenije ovaj dug je iznosio oko 26 biliona dolara odnosno 68 odsto BDP-a. Agencija procjenjuje da deset najvećih razvijenih ekonomija trenutno akumulira oko 69 biliona dolara ukupnog duga. To odgovara približno 114,5 odsto njihovog zajedničkog BDP-a, što ukazuje na ubrzanu dinamiku zaduživanja na globalnom nivou.
Fiskalni pritisci i budžetski deficiti u vodećim silama
Sjedinjene Američke Države će ove godine zabilježiti najveći budžetski deficit među razvijenim zemljama od 7,8 odsto BDP-a, što iznosi oko 2,5 biliona dolara. Prate je Francuska sa deficitom od pet odsto i Velika Britanija sa 4,8 odsto. Nivo deficita u Njemačkoj iznosi 3,7 odsto, dok je u Japanu projektovan na 3,1 odsto.
Izvršni direktor JPMorgan Chasea, Jamie Dimon, izjavio je za The Master Investor Podcast da tržišta ne uzimaju u potpunosti u obzir geopolitičke i fiskalne prijetnje. On je istakao da će uporni budžetski deficiti u SAD na kraju dovesti do rasta kamatnih stopa jer će takozvani dužnički vigilanti zahtijevati veću premiju za finansiranje državnog duga.
Dodatni pritisak na javne finansije stvaraju povećana izdvajanja za odbranu, starenje stanovništva i troškovi prilagođavanja klimatskim promjenama. Evropske zemlje će prema procjenama agencije Fitch do 2029. godine povećati izdvajanja za odbranu u prosjeku za 0,6 procenata BDP-a.
Geopolitički rizici i energetska ranjivost
Energetska sigurnost dodatno usložnjava ekonomsku sliku. Strateške rezerve nafte u SAD pale su na nivoe koji nijesu viđeni od 1983. godine. Prema pisanju agencije Reuters, zalihe sirove nafte iznose svega 311,4 miliona barela nakon što je administracija odobrila povlačenje miliona barela kako bi stabilizovala tržište tokom sukoba sa Iranom.
Ovakva situacija ostavlja vodeće ekonomije ranjivim na buduće šokove u snabdevanju, što direktno utiče na prinose državnih obveznica. Prinosi na desetogodišnje obveznice u najvećim ekonomijama su za oko 0,51 procentni poen viši nego prije izbijanja aktuelnih geopolitičkih kriza, uprkos blagom padu sa nedavnih vrhunaca.
Dugoročne projekcije agencije Fitch ukazuju da bi do 2030. godine odnos američkog javnog duga prema BDP-u mogao porasti na 131,5 odsto. Istovremeno, Japan će zadržati najviši nivo zaduženosti među razvijenim zemljama, koji će se zadržati na nivou blizu 192 odsto BDP-a.
