Evropska komisija je revidirala naniže prognozu za privredni rast EU 2026 na svega 1,1 odsto dok se očekuje da će inflacija dostići 3,1 odsto zbog rata u Iranu. Prema izvještaju koji prenosi agencija Srna sukob na Bliskom istoku izazvao je snažan energetski šok koji dodatno opterećuje evropsku ekonomiju u nestabilnom geopolitičkom okruženju.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je nova procjena inflacije veća za jedan procentni poen u odnosu na novembarsku prognozu. Kako navodi agencija DPA rast cijena fosilnih goriva direktna je posljedica blokade Ormuskog moreuza koju je uveo Teheran. Ovakav razvoj događaja praktično usporava svaki stoti euro planiranog ekonomskog rasta u cijelom bloku.
Energetski šok i pad potrošačkog povjerenja
„Sukob na Bliskom istoku izazvao je veliki energetski šok, dodatno opterećujući Evropu u trenutku kada se već suočava sa nestabilnim geopolitičkim i trgovinskim okruženjem“, izjavio je Dombrovskis. Komisija je smanjila prognozu rasta za 0,3 procentna poena za cijelu EU. Za eurozonu su projekcije još nepovoljnije i predviđaju rast od svega 0,9 odsto.
Od početka rata krajem februara države članice su već potrošile dodatnih 30 milijardi eura na uvoz fosilnih goriva. To je enorman trošak koji prema analizama objavljenim na portalu Biznis.rs direktno utiče na smanjenje profita u industriji. Podaci ukazuju da su troškovi uvoza energenata rasli brzinom koja ugrožava stabilnost javnih finansija u većini članica.
Domaća potrošnja koja je ranije bila motor oporavka sada gubi zamah zbog rasta troškova života. Povjerenje potrošača palo je na najniži nivo u posljednjih 40 mjeseci usljed straha od gubitka radnih mjesta i daljeg poskupljenja osnovnih namirnica. Komisija upozorava da bi produženi sukob mogao dodatno prepoloviti trenutne projekcije rasta do kraja godine.
Fiskalni pritisci i dug eurozone
Osim pada rasta predviđa se da će dug eurozone u odnosu na BDP dostići 90,2 odsto tokom ove godine. Indeks menadžera nabavke koji mjeri ekonomsku aktivnost pao je na najnižu tačku u posljednjih 31 mjesec. Brisel apeluje na države da fiskalnu podršku usmjere isključivo na najugroženija domaćinstva kako bi se izbjeglo dodatno podsticanje inflatornih pritisaka.
