Velike kompanije u Evropskoj uniji od danas zvanično više ne smiju uništavati neprodatu odjeću i obuću. Prema izvještavanju portala Biznis.ba, nova pravila obavezuju trgovce da višak robe preprodaju ili doniraju umjesto da ga tretiraju kao otpad. Dosadašnja praksa uništavanja ispravnih proizvoda često je bila ekonomski isplativija od skladištenja ili obnove. Zabrana uništavanja neprodate odjeće dio je šire Uredbe EU o ekodizajnu koja je stupila na snagu u julu 2024. godine.
Statistika Evropske komisije pokazuje da se svake godine uništi između 4% i 9% neprodatog tekstila. To praktično znači da gotovo svaki deseti komad odjeće koji nikada nije upotrijebljen završi u otpadu. Ovakav proces godišnje generiše oko 5,6 miliona tona emisija ugljendioksida. Nova regulativa ima za cilj da zaustavi neracionalno trošenje resursa i podstakne razvoj tržišta polovne robe kroz outlet centre i diskonte.
Izuzeci od pravila i logistički izazovi
Pravilnik predviđa određene izuzetke za robu koja je opasna po zdravlje ili kontaminirana. Uništavanje je dozvoljeno i za oštećene proizvode koji se ne mogu obnoviti ili ponovo iskoristiti. Takođe, ako humanitarne organizacije sa sjedištem u EU ne prihvate ponuđenu robu u predviđenom roku, kompanije imaju pravo da je uklone. Slična pravila će se u budućnosti proširiti i na srednja preduzeća nakon prelaznog perioda.
Generalni direktor Njemačkog udruženja trgovaca na malo (HDE) Stefan Genth smatra da će zabrana donijeti koristi potrošačima jer će se povećati ponuda robe po sniženim cijenama. „Manje gotovo nove odjeće završavat će kao otpad, a više proizvoda će biti preprodano ili donirano“, naveo je Genth u izjavi koju prenosi SEEbiz. On je ipak upozorio na visoke troškove sortiranja i logistike koji čekaju trgovce.
Problem ultra-brze mode i ekološki nadzor
Predstavnici tekstilne industrije ukazuju na problem robe koja stiže direktno od dobavljača van Evrope. Thomas Lange, generalni direktor Njemačkog udruženja modne industrije, istakao je da ultra-brza moda predstavlja veći izazov od domaćih proizvođača. On zahtijeva da i strane kompanije snose troškove reciklaže tekstila. Industrijski stručnjak Jonas Stracke upozorava da bez efikasnijih sistema prikupljanja zabrana može ostati nedovoljno efikasna u praksi.
Ekološke organizacije poput Greenpeace-a i WWF-a pozdravljaju odluku ali traže strogu kontrolu. Moritz Jäger-Roschko iz Greenpeace-a upozorio je na moguće pravne rupe i pogrešno označavanje proizvoda radi zaobilaženja zakona. Efikasnost zabrane direktno će zavisiti od spremnosti država članica da vrše nadzor nad velikim trgovinskim lancima. Kompanije će od sada morati da podnose i godišnje izvještaje o količini odbačene robe.
