Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država odlučile su da zadrže restriktivnu monetarnu politiku što je izazvalo oštru reakciju na tržištu plemenitih metala. Investitori su očekivali ranije smanjenje kamatnih stopa ali su novi podaci o inflaciji primorali centralne bankare na oprez. Ovakav razvoj događaja direktno je uticao na vrijednost imovine koja ne donosi prinos od kamata poput zlata i srebra.
Najnoviji tržišni podaci pokazuju da je cijena zlata pala za 5 odsto dok je vrijednost srebra potonula za 10 odsto nakon zvaničnog saopštenja o kamatnim stopama. Ovaj trend potvrđuje snažnu korelaciju između odluka američke centralne banke i potražnje za sigurnim utočištima kapitala. Dok god troškovi pozajmljivanja ostaju visoki zlato postaje manje privlačno u poređenju sa obveznicama koje nude stabilne prinose.
Analitičari ističu da je američki dolar značajno ojačao u odnosu na korpu drugih vodećih svjetskih valuta. Jači dolar automatski čini plemenite metale skupljim za kupce koji koriste druge valute što dodatno smanjuje globalnu potražnju. Tržište srebra se suočava sa još većim pritiscima zbog svoje specifične industrijske komponente i straha od potencijalnog usporavanja proizvodnog sektora.
Investitori sada pažljivo prate svaki novi izvještaj o zaposlenosti i potrošačkim cijenama u Americi kako bi predvidjeli buduće korake Fed-a. Svaki signal koji nagovještava trajno zadržavanje visokih kamatnih stopa mogao bi dodatno opteretiti plemenite metale na berzama. Trenutna situacija ukazuje na to da će volatilnost ostati prisutna sve dok se ne pojave jasniji dokazi o slabljenju inflatornih pritisaka.
Iako su plemeniti metali tradicionalno služili kao zaštita od ekonomske nestabilnosti visoke kamate mijenjaju dinamiku tržišta. Mnogi fondovi sada preusmjeravaju svoj kapital u likvidniju imovinu koja nudi fiksnu zaradu. Ovakva promjena u strategiji ulaganja stvara dugoročni pritisak na cijene zlata i srebra koje su tokom prethodne godine bilježile rekordne nivoe vrijednosti.
