Hrvatska se trenutno suočava sa intenzivnim procesom demografskog starenja jer 24 odsto stanovništva, odnosno 900 hiljada građana, ima više od 65 godina. Prema pisanju T portala, procjene ukazuju da će do 2050. godine broj osoba u ovoj starosnoj grupi premašiti milion. Prosječna starost u zemlji već iznosi 45,5 godina, što stvara direktan pritisak na tržište rada i socijalne fondove. Ovakvi trendovi nameću hitnu potrebu za reformama javnog sektora.
Neizbježnost podizanja starosne granice
Sanja Klempić Bogadi iz Instituta za istraživanje migracija istakla je u emisiji Otvoreno HTV-a da je manjak radne snage već doveo do potrebe za uvozom stranih radnika. Prema njenim riječima, Hrvatska će prije ili kasnije morati da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju. Podaci Eurostata dodatno potvrđuju ozbiljnost situacije uz projekciju da bi ukupno stanovništvo Hrvatske do 2050. godine moglo pasti na 3,39 miliona ljudi.
Poseban izazov predstavlja sve veći broj građana starijih od 80 godina, koji zahtijevaju intenzivniju njegu. „Jasno je da će prije ili kasnije Hrvatska morati da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju", navela je Klempić Bogadi za HTV. Ona je dodala da će državni aparat morati mnogo snažnije da učestvuje u brizi o najstarijima. „Hrvatski javni sistem će se apsolutno morati reformisati", zaključila je u svom izlaganju.
Razvoj gerijatrije i reforma zdravstva
Evropska unija zahtijeva od država članica usaglašavanje standarda gerijatrijske medicine, naglasio je neurolog Nenad Bogdanović iz Karolinske univerzitetske bolnice. On smatra da znanje o specifičnim bolestima starijih osoba mora biti podignuto na nivo porodičnih ljekara. Trenutni sistem je opterećen, a ljekari često nemaju dovoljno specifičnih znanja za rad sa kompleksnim stanjima koja prate starost. To zahtijeva brzu edukaciju medicinskog kadra.
Pavao Ćorluka iz HUP-ove udruge za socijalnu zaštitu upozorio je da bi smještaj u domove trebao biti posljednja opcija. On predlaže da se sistem socijalne zaštite čvršće poveže sa primarnom zdravstvenom zaštitom kako bi se omogućio duži ostanak u vlastitom domu. Kritikovao je i složenu administraciju zbog koje građani često odustaju od svojih prava. Prema podacima HZMO-a, odnos zaposlenih i penzionera trenutno iznosi 1,35:1.
Vladine mjere i regionalna zastupljenost
Državna sekretarka Margareta Mađerić navela je da je Vlada uspostavila 18 centara za starije osobe kao dio šire strategije. Glavni fokus je na sagledavanju potreba korisnika i regionalnoj zastupljenosti usluga. Opštine i lokalne samouprave sada same identifikuju najpotrebnije usluge. Na osnovu tih podataka Ministarstvo rada i penzionog sistema sprovodi konkretne mjere pomoći kako bi se odgovorilo na demografsku krizu.
