Najnoviji podaci o poslovanju finansijskog sektora ukazuju na određene promjene u upravljanju gotovinom unutar crnogorskog bankarskog sistema. Iako sektor i dalje bilježi visoku stabilnost i povjerenje klijenata, primjetan je trend smanjenja najlikvidnijih sredstava. Prema izvještajima, likvidna aktiva banaka u Crnoj Gori na kraju oktobra iznosila je 1,49 milijardi eura.
Ovaj nivo sredstava predstavlja pad od 5,94 odsto u odnosu na prethodni mjesec, što odražava dinamičniju upotrebu kapitala u druge vidove plasmana. Uprkos ovom smanjenju, regulatorni parametri ukazuju na to da je sistem i dalje visoko operativan i siguran za deponente, uz koeficijente koji su znatno iznad zakonom propisanih minimuma. Finansijski stručnjaci pomno prate ove oscilacije dok se tržište prilagođava novim ekonomskim trendovima.
Mjesečni i godišnji trendovi likvidnosti
Podaci koje je nedavno objavila Centralna banka Crne Gore (CBCG) pokazuju da pad od skoro šest procenata na mjesečnom nivou nije izolovan incident. Upoređujući podatke sa istim mjesecom 2024. godine, likvidna sredstva su niža za 1,2 odsto. Ovakav razvoj situacije sugeriše da banke polako povlače dio slobodnih sredstava iz najlikvidnijih oblika, poput gotovine i depozita kod centralnih banaka, kako bi podržale druge aktivnosti.
Interesantno je da je bilansna suma banaka, za razliku od likvidne aktive, zabilježila snažan godišnji rast od 10,27 odsto, dostigavši nivo od 7,72 milijarde eura. To potvrđuje da ukupna snaga sektora raste, ali da se struktura imovine mijenja u korist dugoročnijih i profitabilnijih plasmana. Pad likvidnosti u ovom kontekstu može se tumačiti kao efikasnije upravljanje novcem, a ne kao nedostatak istog u sistemu.
Struktura aktive i dominacija kredita
U strukturi ukupne aktive crnogorskih banaka, dominantnu ulogu i dalje imaju neto krediti. Oni čine čak 67,88 odsto ukupne imovine banaka, što je jasan pokazatelj da je kreditna aktivnost primarni motor rasta. Banke su očigledno fokusirane na finansiranje privrede i stanovništva, koristeći dio svoje likvidnosti za nove zajmove koji donose kamatne prihode u ambijentu stabilnih, ali i dalje izazovnih kamatnih stopa.
Pored kredita, značajan udio u aktivi imaju i hartije od vrijednosti sa 17,09 odsto. Sa druge strane, novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sada učestvuju sa 11,56 odsto. Ovakva raspodjela resursa ukazuje na konzervativnu, ali strateški promišljenu politiku banaka, koje nastoje da optimizuju prinose uz zadržavanje dovoljnog nivoa sigurnosti za sve vanredne situacije na domaćem ili međunarodnom tržištu.
Depoziti i kapital kao garant stabilnosti
Kada se analizira pasiva, depoziti ostaju ključni izvor finansiranja bankarskog sektora u Crnoj Gori. Oni čine 78,71 odsto ukupne pasive, što potvrđuje da građani i kompanije i dalje vide banke kao najsigurnije mjesto za svoj novac. Stabilan priliv depozita omogućava bankama da održavaju operativnost čak i kada likvidna aktiva bilježi blage padove, jer osnovna baza sredstava ostaje čvrsta i predvidiva.
Ukupan kapital banaka na kraju oktobra prošle godine dostigao je 991,4 miliona eura, što je rast od skoro deset odsto na godišnjem nivou. Ovako visoka kapitalizacija služi kao dodatni zaštitni sloj cijelom finansijskom sistemu. Iako je mjesečno zabilježen minimalan pad kapitala od 0,57 odsto, dugoročni trendovi pokazuju da crnogorski bankarski sektor nikada nije bio otporniji na potencijalne eksterne šokove.
Perspektive za budući period
Iako je likvidna aktiva pala na 1,49 milijardi eura, nema mjesta zabrinutosti s obzirom na to da su svi dnevni i dekadni pokazatelji likvidnosti iznad propisanih nivoa. Banke u Crnoj Gori ulaze u novu fazu poslovanja u kojoj je fokus na kvalitetu portfelja i digitalizaciji usluga. Manji nivo gotovog novca u sistemu često prati i modernizaciju platnog prometa, gdje se više transakcija obavlja bezgotovinski, smanjujući potrebu za fizičkim rezervama.
Analitičari očekuju da će likvidnost ostati na stabilnom nivou u narednim mjesecima, prateći sezonske prilive iz turizma i stranih direktnih investicija. Bankarski sektor Crne Gore ostaje najzdraviji dio ekonomije, sposoban da apsorbuje promjene u monetarnoj politici i nastavi da podržava ekonomski rast zemlje. Ključno će biti održati balans između profitabilnosti i sigurnosti, što je zadatak koji domaće banke za sada uspješno rješavaju.
