U savremenom ekonomskom okruženju, migracija bogatstva postaje ključni indikator globalne konkurentnosti država. Tradicionalni parametri poput rasta bruto domaćeg proizvoda ustupaju mjesto faktorima kao što su pravna sigurnost, stabilnost bankarskog sistema i poreska predvidljivost. Prema podacima iz Henley Private Wealth Migration Reporta 2026, koje je objavio INVEST | Strategic Intelligence for Investors, investitori sa velikom neto imovinom sve češće napuštaju velike ekonomije u korist manjih, ali stabilnijih jurisdikcija.
Dominacija Singapura i stabilnih jurisdikcija
Na vrhu liste najkonkurentnijih zemalja za privlačenje kapitala nalazi se Singapur sa ocjenom od 79,5 poena od maksimalnih 100. Visoku poziciju drži i Novi Zeland sa 75,8 poena. Ove države se prepoznaju po institucionalnom kredibilitetu i efikasnim rezidentnim programima. Među prvih deset rangirani su i Kajmanska ostrva sa 74,3 poena, te Kipar koji bilježi 73,5 poena.
Tradicionalna odredišta poput Švajcarske zadržala su stabilnost sa 70,8 poena. Podaci ukazuju na to da vlasnici kapitala ne traže isključivo visoke prinose, već zaštitu od geopolitičke neizvjesnosti. Male države koje uspijevaju da integrišu konkurentne poreske uslove sa pouzdanim finansijskim sektorom postaju novi centri za očuvanje porodičnog bogatstva.
Strukturni izazovi vodećih svjetskih ekonomija
Velike ekonomije se suočavaju sa pritiskom koji narušava njihovu privlačnost. Sjedinjene Američke Države su na listi ostvarile 62,3 poena. Analiza navodi da politička polarizacija i viši porezi direktno opterećuju američku poziciju. Uz SAD, strukturne izazove bilježe i Kina, Rusija, Indija i Brazil. Istovremeno, države poput Njemačke i Francuske svrstane su u grupu zemalja pod značajnim pritiskom.
Njemačka pokušava da odgovori na ekonomsko usporavanje paketom od 34 reformske mjere. Kancelar Friedrih Merz predstavio je plan koji uključuje smanjenje poreza na dohodak i reviziju penzionog sistema. „Sve ove reforme imaju jedan cilj: Krećemo se u budućnost”, naveo je Merz u zvaničnom obraćanju. Vlada te zemlje očekuje skroman privredni rast od 0,5 odsto u tekućoj godini.
Indikatori stabilnosti na lokalnim tržištima
Dok globalni kapital traži sigurne luke, crnogorski infrastrukturni projekti generišu konkretne prihode kroz koncesione modele. Kompanija XExperience d.o.o obračunala je 603.919,99 eura naknade za žičaru Kotor–Lovćen za 2025. godinu. Prema pisanju portala Bankar, Opštini Kotor pripada oko 363,1 hiljada eura, dok Prijestonica Cetinje dobija oko 59,6 hiljada eura.
Stabilno poslovanje bilježe i Aerodromi Crne Gore sa neto dobiti od 12.933.560 eura u 2025. godini. Od tog iznosa, državi će kroz budžet pripasti 7,69 miliona eura. Ovi rezultati potvrđuju da institucionalno upravljanje resursima ostaje temelj za privlačenje investicija u turističku infrastrukturu, čak i u periodima globalne volatilnosti tržišta.
