Smanjenje broja radnih mjesta u njemačkoj privredi donekle je usporeno tokom maja 2026. godine, ali kompanije ostaju izuzetno oprezne, pokazuju novi podaci minhenskog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo). Prema izvještaju koji prenosi Biznis.ba, vrijednost indeksa koji mjeri spremnost na zapošljavanje porasla je na 93,9 poena. Iako je to primjetan skok u odnosu na aprilskih 91,4 poena, opšta klima na tržištu rada i dalje favorizuje redukciju kadrova.
„Uprkos blagom rastu indeksa, u ukupnom zbiru i dalje je više kompanija koje planiraju da smanjuju broj zaposlenih nego onih koje žele da otvaraju nova radna mjesta", objasnio je Timo Volmershojzer, rukovodilac sektora za prognoze u Ifo institutu. Njegova analiza potvrđuje da unutrašnja dinamika po granama privrede značajno varira, pri čemu prerađivački sektor i dalje nosi najveći teret krize na tržištu rada u Njemačkoj.
Sektorske razlike i kriza u industriji
Situacija u prerađivačkoj industriji ostaje kritična, a podaci Ifo instituta pokazuju da se radna mjesta u fabrikama kontinuirano gase. Trgovinski sektor dijeli sličnu sudbinu, sa izraženim trendom smanjenja broja zaposlenih usljed slabe potražnje. Nasuprot tome, sektor usluga pokazuje znake poboljšanja, mada se logistika i turizam i dalje suočavaju sa ozbiljnim poteškoćama koje koče planove za značajnije novo zapošljavanje radne snage.
U njemačkom građevinarstvu situacija je praktično nepromijenjena već mjesecima. Kompanije u ovom sektoru trenutno planiraju zadržavanje postojećeg broja radnika, bez masovnih otpuštanja, ali i bez otvaranja novih pozicija. Ova stagnacija odražava širu nesigurnost investitora u okruženju visokih kamatnih stopa i energetskih troškova koji opterećuju najveću evropsku ekonomiju tokom cijele 2026. godine.
Širi evropski kontekst i nezaposlenost
Dok se Njemačka bori sa internim pritiscima, podaci iz drugih zemalja EU ukazuju na dublje probleme. Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u Finskoj porasla je u aprilu na 10,6 posto, što je najviši nivo u posljednjih 25 godina. Ekonomisti upozoravaju da produženi sukobi na Bliskom istoku i slaba potražnja za sezonskim radnicima dodatno odlažu globalni oporavak tržišta rada.
