Crnogorska privreda u 2026. godini suočava se sa potrebom za jasnim regulatornim okvirima koji omogućavaju dugoročno planiranje. Glavni analitičar inicijative Top Business Montenegro Ratko Nikolić istakao je da biznis ne traži nepromjenjivost već sigurnost u primjeni pravila. Fokus na stabilan poslovni ambijent u Crnoj Gori postaje ključan u trenutku kada globalni poremećaji i unutrašnje reforme diktiraju tempo ekonomskih kretanja. Privrednici naglašavaju da je mogućnost prepoznavanja promjena važnija od samog odsustva fluktuacija.
Na događaju TBM Business Talks u Podgorici poručeno je da stabilnost ne smije biti izgovor za stagnaciju sistema. Nikolić objašnjava da su promjene jedina konstanta u poslovanju i da je svaki preduzetnik spreman na tržišne rizike. Problem nastaje kada se neizvjesnost generiše kroz netransparentne odluke institucija. Kvalitetan okvir podrazumijeva da se novi propisi donose uz konsultacije sa stručnom javnošću i privrednim sektorom.
Primjer koji narušava povjerenje privrede je nedavna odluka o izmjeni akciza na gorivo donijeta neposredno prije ponoći. Vlada je izmijenila umanjenje dažbina na dizel sa 35 na 30 odsto svega sat vremena prije stupanja na snagu novih cijena. Ovakva praksa direktno utiče na uvoznike naftnih derivata koji planiraju carinske postupke na osnovu važećih propisa. Razlika u troškovima može iznositi stotine hiljada eura zavisno od tajminga.
Izvještaj Grupacije Svjetske banke potvrđuje da je ekonomski rast Crne Gore u 2025. godini usporio na 2,7 odsto. Istovremeno je zabilježen rast fiskalnog deficita na 4,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Eksperti upozoravaju da visoka otvorenost ekonomije i zavisnost od spoljnih šokova zahtijevaju strogu fiskalnu disciplinu. Prioritet države mora biti unapređenje produktivnosti i stvaranje ambijenta koji privlači održive investicije u ključnim sektorima.
Uprkos makroekonomskim izazovima pojedini sistemi poput CEDIS-a bilježe rast profitabilnosti uz neto rezultat od 2,47 miliona eura. Paralelno sa tim Centralna banka Crne Gore ubrzava digitalizaciju putem ePortala za lakši pristup uslugama prinudne naplate. Ovi koraci doprinose efikasnijem ispunjavanju zakonskih obaveza i smanjenju administrativnih troškova za preduzeća. Fond za obeštećenje je takođe smanjio ukupan dug države na 60,87 miliona eura.
Dugoročna stabilnost tržišta zahtijeva strateško upravljanje privredom umjesto prilagođavanja u hodu. Crna Gora mora izbjeći modele koji podsjećaju na direktivnu ekonomiju i zadržati fokus na tržišnim principima. Saradnja između institucija i poslovne zajednice jedini je put ka smanjenju platnog deficita i uvozne zavisnosti. Predvidivost propisa ostaje najvažniji faktor za privlačenje kapitala i osiguranje ekonomskog napretka.
