Sedam evropskih zemalja trenutno premašuje upozoravajući prag Evropske komisije za korporativni dug od 85 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prema podacima Eurostata, nivo zaduženosti nefinansijskih kompanija u Evropskoj uniji na kraju 2025. godine iznosio je 70,1 odsto BDP-a. U eurozoni je ovaj pokazatelj bio neznatno viši i iznosio je 71,6 odsto. Oba rezultata su blizu najnižeg nivoa u posljednje dvije decenije.

Visok nivo duga najčešće se bilježi u malim finansijskim centrima. Luksemburg predvodi listu sa dugom koji je više od dva i po puta veći od ukupne ekonomske proizvodnje zemlje. Kako prenosi Euronews, centralna banka te države upozorava da ovi podaci odražavaju ulogu zemlje kao centra za međunarodne korporativne finansije. Hiljade holding kompanija tamo upravljaju prekograničnim investicijama.

Specifičnosti finansijskih centara i multinacionalnih kompanija

Pored Luksemburga, na vrhu rang-liste nalaze se Kipar, Holandija i Belgija. U ovim državama korporativni dug uglavnom potiče od unutrašnjeg finansiranja unutar multinacionalnih grupacija. Na Kipru subjekti bez stvarne ekonomske aktivnosti čine većinu međunarodnih obaveza. U Holandiji multinacionalne kompanije generišu oko 60 odsto ukupnog duga evidentiranog u zvaničnoj statistici.

Belgijska nacionalna banka procjenjuje da stvarni dug operativnih kompanija pada na oko dvije trećine BDP-a kada se isključe interne finansijske operacije. To je znatno manje od nominalnog podatka koji Belgiju svrstava u vrh zaduženosti. Slično je i sa Danskom gdje najveće kompanije poput Novo Nordiska i Carlsberga koriste međunarodna tržišta obveznica za širenje poslovanja.

Realni makroekonomski rizici u Francuskoj i Švedskoj

Situacija u Francuskoj smatra se ozbiljnijom jer visok nivo duga predstavlja stvarni makroekonomski problem. Banka Francuske je ukazala da su domaće kompanije najzaduženije među velikim ekonomijama eurozone. One se suočavaju sa visokim troškovima servisiranja obaveza. To predstavlja ranjivost u poređenju sa evropskim konkurentima.

U Švedskoj je dug koncentrisan u sektoru komercijalnih nekretnina. Kompanije su se intenzivno zaduživale tokom perioda niskih kamatnih stopa. Nagli rast stopa nakon 2022. godine pretvorio je ovaj sektor u jednu od glavnih finansijskih prijetnji za švedsku ekonomiju. Podaci pokazuju da ovaj dug nije statistička varka već obaveza domaćih firmi.

Nasuprot ovim trendovima stoje Italija i Grčka. Iako ove zemlje imaju najveći javni dug u Uniji njihovi korporativni sektori su među najmanje zaduženima. U Italiji dug kompanija iznosi 55,1 odsto BDP-a. U Grčkoj taj udio iznosi 58,6 odsto. To potvrđuje da je zaduženost u tim ekonomijama primarno problem javnog a ne privatnog sektora.