Crna Gora je u 2025. godini zabilježila istorijski rekordan spoljnotrgovinski deficit od gotovo 3,9 milijardi eura. Ovaj podatak potvrđuje produbljivanje strukturnog jaza između uvoza i izvoza koji je u prethodnoj deceniji porastao za nevjerovatnih 150%. Prema pisanju portala Bankar.me i zvaničnim statistikama Monstat-a pokrivenost uvoza izvozom spustila se na alarmantnih 12,8%. To praktično znači da na svakih 100 eura uvezene robe država izvozi tek nešto više od 12 eura sopstvenih proizvoda.
Hronologija rasta deficita pokazuje da je jaz sa 1,52 milijarde eura iz 2015. godine narastao na 3,88 milijardi u 2025. godini. Ukupan uvoz robe dostigao je vrijednost od preko 4,4 milijarde eura što je drastičan skok u odnosu na period od prije deset godina. U istom periodu izvoz je iznosio 572,3 miliona eura što predstavlja pad u odnosu na rekordnu 2022. godinu.
Disproporcija između potrošnje i domaće proizvodnje
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Maja Baćović upozorila je za Bankar.me da ključni problem leži u bržem rastu potrošnje u odnosu na domaću proizvodnju. Realna finalna potrošnja domaćinstava porasla je za 69,6% od 2015. godine. Nasuprot tome vrijednost proizvodnje u sektorima poljoprivrede i industrije uvećana je za svega 7% u istom desetogodišnjem periodu.
„Ova dinamika ukazuje ne samo na pad konkurentnosti domaće proizvodnje već možda i više na nezadovoljavajuću investicionu aktivnost kojom bi se reagovalo na rast domaće tražnje kroz rast domaće proizvodnje“ ocijenila je Baćović u izjavi za Bankar.me. Ona primjećuje da je u posljednjih pet godina potrošnja rasla dvostruko brže od bruto dodajne vrijednosti ekonomije.
Struktura uvoza i ključni trgovinski partneri
U strukturi izvoza i dalje dominiraju mineralna goriva i maziva sa 136,9 miliona eura od čega na električnu energiju otpada 95,5 miliona eura. Na strani uvoza najzastupljenije su mašine i transportni uređaji čija je vrijednost dostigla 1,11 milijardi eura. Posebno se izdvaja uvoz drumskih vozila koji iznosi 420,2 miliona eura što je skoro desetina ukupnog robnog uvoza.
Srbija ostaje najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore sa 151 milionom eura u izvozu i 777,8 miliona eura u uvozu. Među ključnim izvoznim partnerima su i Bosna i Hercegovina te Slovenija. Na uvoznoj strani nakon Srbije slijede Kina sa 549,4 miliona i Njemačka sa 453,1 milionom eura.
Rast troškova za usluge i pad investicija
Osim u robnoj razmjeni negativni trendovi su prisutni i u sektoru usluga. Uvoz usluga transporta skočio je sa 280 miliona u 2021. na 550 miliona eura u 2025. godini. Troškovi za uvoz turističkih usluga zabilježili su rast od 151% u istom petogodišnjem periodu dostižući nivo od 90 miliona eura.
Prema analizi profesorice Baćović investiciona aktivnost u zemlji pala je sa ranijih 25% na oko 20% BDP-a. Istovremeno uvozna zavisnost države iznosi visokih 66% što direktno ograničava pozitivne efekte rasta plata na domaću privredu jer se veći dio novca troši na stranu robu.
