Zapošljavanje stranaca prestaje biti odgovor na manjak radne snage u trenutku kada postane način održavanja poslovnih modela koji zavise isključivo od niskih troškova rada. Prema istraživanju portala Financije.hr, regionalno tržište rada prolazi kroz duboku transformaciju. Strani radnici često dolaze na mjesta koja domaći radnici odbijaju zbog loših uslova. Pravi problem nastaje ako oni postanu „amortizer“ koji odlaže nužno povećanje plata i ulaganje u produktivnost.
Rekordan broj dozvola i američki paradoks
U Hrvatskoj je od januara do kraja juna 2026. godine izdato ukupno 94.113 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Najveći broj dozvola, njih 39.054, odnosi se na sektor turizma i ugostiteljstva. Slijede građevinarstvo sa 23.708 i industrija sa 10.885 izdatih dokumenata. Najviše radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Filipina i Nepala.
Ovaj trend prati globalne kontroverze poput one u kompaniji Microsoft. Američki gigant je najavio hiljade otkaza u Xbox diviziji dok je istovremeno tražio odobrenje za zapošljavanje više od dvije hiljade stranih stručnjaka putem H-1B viza. Kritičari u SAD-u tvrde da se programi viza koriste za smanjenje troškova rada, što dodatno podstiče sumnju javnosti u motive velikih korporacija.
Finansijski pritisci u javnom sektoru i infrastrukturi
Dok se tržište rada bori sa deficitom, javna preduzeća u regionu bilježe gubitke. Podgoričko preduzeće Čistoća, kojim rukovodi Denis Hot, završilo je prošlu godinu sa minusom od 1.692.914 eura. Kako prenosi Dan, ukupni rashodi su premašili 12 miliona eura. Kao razlozi se navode kašnjenje u izmjeni cjenovnika usluga i povećanje koeficijenata po novom Granskom kolektivnom ugovoru.
Na ime sudskih sporova zbog manje isplaćenog prevoza radnicima je isplaćeno 256.413 eura. Dodatno, isplaćeno je 197.448 eura zbog ujeda pasa lutalica. I pored gubitaka, preduzeće je u prvoj polovini ove godine naplatilo preko 3,8 miliona eura od pravnih lica. U registru se nalazi 68.370 fizičkih lica kao korisnika usluga.
Globalna tržišta nafte i luke
Na globalnom nivou, stabilnost snabdijevanja ostaje krhka. Dnevni promet tankera kroz Ormuski moreuz bio je manji u petak zbog tenzija između SAD i Irana. Prema podacima koje prenosi Beta, globalna ponuda nafte je i dalje za 9,4 miliona barela dnevno manja nego prije početka rata. IEA upozorava da su zalihe dizela i benzina i dalje ograničene.
U Crnoj Gori, Luka Bar traži nove partnere. Izvršni direktor Aleksandar Slabiđoreski razgovarao je sa ambasadorom Tajlanda o saradnji u okviru Slobodne zone. Tajlandske kompanije pokazuju interesovanje za kapacitete obale Volujica i povezivanje sa tržištima Srbije i Mađarske putem željezničke infrastrukture.
Tehnološka ekspanzija i digitalna suverenost
Dok tradicionalni sektori traže radnike, Schwarz Grupa, vlasnik Lidla, ulaže u digitalnu nezavisnost. Njihov ogranak Schwarz Digits otvara novo sjedište 21. jula 2026. u Bad Friedrichshallu. Izgradili su kampus za 3.500 zaposlenih i grade centar podataka vrijedan 11 milijardi eura, što je najveće ulaganje u istoriji koncerna.
Istovremeno, Meta Platforms ulazi u monetizaciju AI infrastrukture prodajom računarske snage putem klauda. Prema izvorima Bloomberga, Meta želi da ublaži visoke troškove razvoja AI modela u koje je usmjerila više od polovine ovogodišnjih prihoda. Ovaj potez direktno ugrožava kompanije poput CoreWeavea čije su akcije već zabilježile pad.
