Evropska unija je u prvom kvartalu 2026. godine ostvarila suficit tekućeg računa od 113,4 milijarde eura, što predstavlja 2,4 odsto bruto domaćeg proizvoda zajednice. Prema izvještaju Eurostata koji prenosi Biznis.ba, ovaj rezultat označava rast od 14,2 milijarde eura u odnosu na prethodno tromjesečje. Pozitivan trend rezultat je snažnog učinka sektora usluga i značajnog preokreta na računu primarnog dohotka, dok je suficit u razmjeni robe zabilježio osjetan pad.
Rast uslužnog sektora i preokret u dohocima
Suficit na računu usluga porastao je na 52,1 milijardu eura, što je skok od skoro 19 odsto u poređenju sa krajem 2025. godine. Istovremeno, račun primarnog dohotka prešao je iz deficita od 4,3 milijarde eura u suficit od 25,3 milijarde eura. Ovaj obrt od skoro 30 milijardi eura bio je ključan za stabilizaciju ukupne pozicije. Poboljšanje na ovom računu uspješno je neutralisalo slabije rezultate u drugim trgovinskim sektorima.
Pad robnog suficita i pritisak deficita sa Kinom
Trgovina robom zabilježila je slabije rezultate uz pad suficita na 66,7 milijardi eura, što je smanjenje od 25 odsto — praktično za četvrtinu. Najveći trgovinski jaz EU i dalje ima sa Kinom, gdje je zabilježen deficit od 66,3 milijarde eura. S druge strane, najznačajniji suficit ostvaren je sa Ujedinjenim Kraljevstvom u iznosu od 72,8 milijardi eura, dok je u razmjeni sa SAD evidentiran minus od 15,8 milijardi eura.
Njemačka predvodi listu članica
Među državama članicama Njemačka je zadržala lidersku poziciju sa suficitom od 61,8 milijardi eura. Visoke pozitivne salde zabilježile su i Holandija sa 26,3 milijarde i Irska sa 17,4 milijarde eura. Nasuprot njima, najveće deficite imale su Grčka sa 6,6 milijardi i Rumunija sa 5,3 milijarde eura. Hrvatska je u prvom kvartalu imala minus od 3,4 milijarde eura, a Bugarska je bila u deficitu 2,4 milijarde eura.
EU je u prva tri mjeseca 2026. godine funkcionisala kao neto primalac direktnih investicija sa prilivom od 3,3 milijarde eura. Portfolio-investicije su zabilježile neto priliv od 128,8 milijardi eura, što ukazuje na povjerenje stranih investitora. Ovi tokovi su kompenzovali neto odliv od 123,1 milijardu eura u kategoriji ostalih investicija. Podaci za Francusku nisu bili dostupni u ovom izvještajnom periodu.
