Crna Gora je tokom 2025. godine uvozila poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 122,5 hiljada eura svakog sata. Prema pisanju portala Bankar, koji se poziva na izvještaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, izvoz je u istom periodu iznosio svega 12,1 hiljadu eura na sat. To znači da država za jedan sat uveze gotovo onoliko hrane koliko uspije da izveze za čitav dan. Ukupna vrijednost uvezenih proizvoda dostigla je 1,07 milijardi eura.
Spoljnotrgovinski deficit u sektoru poljoprivrede iznosio je skoro 963 miliona eura. Ukupna razmjena od 1,2 milijarde eura bilježi rast od 8,2% u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, ovaj rast je primarno vođen uvozom koji je porastao za 94 miliona eura, dok je izvoz stagnirao sa rastom od svega 0,8%. Ovakvi podaci ukazuju na produbljivanje zavisnosti od stranih tržišta.
Srbija ostaje ključni dobavljač hrane
Najveći spoljnopoljoprivredni partner i dalje je Srbija, iz koje svakog dana stiže roba vrijedna više od milion eura. Tokom 2025. godine iz ove države uvezeno je hrane za 375,3 miliona eura, dok je izvoz crnogorskih proizvoda u Srbiju iznosio 44,7 miliona eura. Samo u razmjeni sa ovim tržištem ostvaren je minus od preko 330 miliona eura. Svakog sata iz Srbije stigne roba vrijedna oko 43 hiljade eura.
Pored regionalnih partnera poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, značajan uvoz zabilježen je iz Italije i Njemačke. Interesantno je da je iz Brazila uvezeno proizvoda u vrijednosti od preko 26 miliona eura, dok je iz Ukrajine stiglo robe za više od 14 miliona eura. Podaci pokazuju da je samo iz Srbije uvezeno više hrane nego iz naredne četiri zemlje sa liste najvećih dobavljača zajedno.
Pad izvoza vina i piva
Najveći udio u uvozu zauzima meso sa vrijednošću od 158,1 milion eura. Slijede razni prehrambeni proizvodi vrijedni 89,6 miliona, proizvodi od žitarica i brašna sa 88,8 miliona, te mlijeko i mliječni proizvodi sa 84 miliona eura. Na listi značajnog uvoza nalaze se i gazirana pića, voće, duvan, pivo i vino, što direktno konkuriše domaćim poljoprivrednim proizvođačima.
Crnogorski izvoz i dalje se oslanja na tradicionalne proizvode poput sušenog mesa i jakih alkoholnih pića. Međutim, tokom 2025. godine zabilježen je pad izvoza vina od 19%, dok su prihodi od izvoza piva pali za više od 20%. Izvoz povrća takođe bilježi negativan trend sa padom od preko 21%. Nasuprot tome, izvoz jakih alkoholnih pića bilježi snažan rast na stranim tržištima.
Glavna izvozna tržišta su, pored Srbije i BiH, bili Izrael, Mađarska i Kosovo. Izrael se izdvojio kao značajan kupac sa uvozom crnogorske robe vrijednim preko sedam miliona eura. Podaci Ministarstva poljoprivrede potvrđuju da je rast uvoza u prošloj godini bio čak 12 puta veći od rasta izvoza, što dodatno potvrđuje visoku uvoznu zavisnost Crne Gore u sektoru hrane.
