Sektor nekretnina u Crnoj Gori suočava se sa potencijalnim usporavanjem usljed novih zakonskih rješenja koja nameću stroga pravila za obavljanje transakcija. Prema pisanju eKapije, izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca propisuju da se sve kupoprodaje u vrijednosti od 10.000 EUR i više moraju obavljati isključivo preko transakcionog računa u banci u Crnoj Gori. Ova mjera ugrožava tržište nekretnina jer domaće banke u praksi često odbijaju da otvore račune nerezidentima.
Udruženje agencija za promet nekretnina upozorava da se cilj transparentnosti pretvara u blokadu prometa. „Država propisuje da se mora platiti preko računa u Crnoj Gori, a banke istovremeno odbijaju da otvore račun", navode iz Udruženja za eKapiju. Problem je alarmantan jer su stranci samo tokom prošle godine uložili blizu 500 miliona EUR u nekretnine, dok je od 2022. godine u ovaj sektor investirano više od 1,5 milijardi EUR.
Nove barijere za strane kupce i investicije
Dodatni pritisak na potražnju stvaraju odredbe Zakona o strancima koje su stupile na snagu početkom godine. Kako prenosi Amfora Real Estate, za odobravanje privremenog boravka po osnovu vlasništva nad nekretninom sada je propisana minimalna vrijednost objekta od 150.000 EUR. Ova obaveza se ne odnosi na državljane Evropske unije, ali značajno mijenja uslove za ostale strane investitore koji su ključni pokretači tržišta.
Uporedo sa promjenama u nekretninama, država mijenja i poresku politiku u drugim sektorima. Prema izvještavanju portala Dan, Vlada je predložila uvođenje jedinstvene poreske stope od 12 odsto na sve dobitke od igara na sreću. Cilj je sprečavanje „dijeljenja tiketa" kojim su priređivači izbjegavali oporezivanje dobitaka manjih od 50 eura, što je u martu dovelo do pada prihoda po ovom osnovu na 615.000 eura.
Javni dug i kupovna moć stanovništva
Fiskalna pozicija države pokazuje da je javni dug Crne Gore na kraju 2025. godine iznosio 5,188 milijardi eura. Prema analizi Parlamentarne budžetske kancelarije koju prenosi Dan, dug čini 63,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. To je praktično 63 eura duga na svakih 100 eura stvorene vrijednosti, ali je značajno manje u odnosu na 106,4 odsto iz 2020. godine.
Iako je prosječna neto plata krajem 2023. iznosila 814 EUR, statistika skriva realnost većine. Kako navodi dr sci Ana Radulović, medijalni neto dohodak prema podacima Eurostata iznosi oko 468 EUR mjesečno. Crna Gora dostiže samo 46 odsto prosjeka kupovne moći Evropske unije, što je i dalje ispod nivoa najsiromašnijih članica poput Bugarske i Slovačke.
Tektonski poremećaji na tržištu nafte
Na globalnom nivou, Ujedinjeni Arapski Emirati su 1. maja zvanično napustili OPEC i OPEC+ grupu. Ova odluka, donijeta nakon sukoba sa Iranom i blokade Hormuškog moreuza, omogućava zemlji da poveća proizvodnju na 5 miliona barela dnevno do 2027. godine. OPEC je 2025. godine proizvodio 36,7 odsto globalne sirove nafte, što je pad u odnosu na polovinu svjetske proizvodnje iz 1973. godine.
U međuvremenu, Vlada Crne Gore je Skupštini uputila izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama. Predlog, koji prenosi CDM, predviđa uslove za ukidanje roming naknada sa EU i strožu kontrolu registracije .me domena u skladu sa NIS2 direktivom. Zakon je predložen u hitnoj proceduri zbog obaveza u procesu evropskih integracija.
